elektronička pošta (razgovorno e-mail [i:'meil], od engl. electronic mail), slanje i primanje poruka elektroničkim putem; također, e-pošta. Prijenos poruka ostvaruje se između dvaju računala, a u širem smislu i između telefaksa, uređaja mobilne telefonije i sl., međusobno povezanih računalnom ili telekomunikacijskom mrežom. Sadržaj poruke šalje se u digitalnom obliku, najčešće kao tekst kojemu se može pridodati i privitak (engl. attachment), tj. slikovni, zvučni ili videozapis i sl., a razmjena je gotovo trenutačna uz neznatne troškove. Time elektronička pošta značajno utječe na današnju poslovnu, znanstvenu i osobnu komunikaciju pa čini osnovu njihovih složenijih oblika, npr. elektroničkoga poslovanja. Preteča je suvremene elektroničke pošte videoteks.
Slanje ili primanje elektroničke pošte jedan je od osnovnih razloga međusobnoga povezivanja udaljenih računala. Ono se ostvaruje mnogobrojnim računalnim mrežama koje pokrivaju šira geografska područja, a sjedinjene su u globalnu računalnu mrežu internet. Razmjena elektroničke pošte među računalima omogućena je normizacijom komunikacijskih protokola, a podržana je i prikladnim korisničkim programima (npr. Microsoft Outlook). Ti programi omogućuju i istodobno slanje poruke skupini korisnika, pregled i ispis pristigle pošte, njezino prosljeđivanje, odgovaranje na nju i sl. Svaki korisnik elektroničke pošte ima vlastiti elektronički »poštanski sandučić«, tj. korisnički račun na računalu-poslužitelju koje poslužuje mrežu i gdje se pohranjuje pristigla elektronička pošta. Računu je pridodana i jedinstvena adresa elektroničke pošte, kojom se definira njezino odredište, a sastoji se od korisničkog imena, naziva poslužitelja i domene (npr. hrvoje.horvat@lzmk.hr); tipografski znak @ u adresi označava »pri« ili »kod« (engl. at). Računu se pristupa uz predočenje korisničkog imena i lozinke. Poseban je problem za primatelje pošte neželjena pošta (engl. spam).
Slanje i primanje elektroničke pošte omogućuju i posebni internetski servisi, tzv. webmail (mrežna pošta). To su mrežna mjesta koja omogućuju prijavljenim korisnicima primanje, slanje i pohranu pošte, a pristupa im se uz pomoć mrežnoga preglednika, s bilo kojega računala u svijetu. Među najvećima su takvim servisima Hotmail i Gmail.
Broj korisnika elektroničke pošte u svijetu neprestano se povećava pa je 2011. bilo otvoreno 3,146 milijardi korisničkih računa. U Hrvatskoj gotovo svi davatelji internetskih usluga nude i besplatan elektronički poštanski sandučić te webmail.
