STRUKE:

Eskimi

ilustracija
ESKIMI, Barrow, Aljaska
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Eskimi (labradorski algonkinski: oni koji jedu sirovo meso ili, prema novijim tumačenjima, oni koji pletu krplje; sami sebe nazivaju Inuit: ljudi, jednina Inuk), stanovništvo arktičkoga područja. Žive na velikom prostranstvu od Grenlanda i Labradora na istoku do Beringova mora i sibirskih obala na zapadu te na nekim arktičkim otocima (Baffinova zemlja, Viktorijin otok). Prije su prebivali u unutrašnjosti Sjeverne Amerike, ali su ih Indijanci (Atapaski) potisnuli na sjever. Eskimi su mongoloidi, žutosmeđe puti, niska rasta. Govore jezicima eskimske grane eskimsko-aleutskih jezika. Tradicionalno, obalni su Eskimi bili ribari i lovci na tuljane, morževe, kitove, a u unutrašnjosti lovci na sjeverne jelene, sjeverne medvjede i mošusno govedo. Potkraj XIX. st. počeli su na Aljasci, a od 1930. i u Kanadi, uzgajati sobove. Njihova krznena odjeća i sveukupna oprema (harpun, pseća zaprega, kajak, vjetrovka s kukuljicom – anorak, koliba od ledenih blokova – iglu i dr.) izvrsno su prilagođeni polarnomu području. Likovna umjetnost pretežito je minijaturna (uresi od morževe kosti); na Aljasci i Grenlandu razvijeno je rezbarstvo u drvu i kosti, a danas u Kanadi i kiparstvo u kamenu. Žive u rodbinskim skupinama. Glavna je osoba u zajednici šaman, kojega smatraju posrednikom između svijeta duhova, prirode i ljudi. Eskimi imaju mnogobrojne mitove; vjeruju u zagrobni život i podzemni svijet. Unatoč današnjemu preuzimanju modernih civilizacijskih stečevina, približno 150 000 Eskima nastoji sačuvati svoj etnički identitet.

Glazba je pretežito vokalna i jednoglasna s pentatonskim temeljem. Situacije primjerene za glazbovanje šamanistički su obredi, lov, trgovanje, smrt, obnavljanje sjećanja na junačke podvige, ženske radne aktivnosti i drugo. Posebnost eskimske glazbe pjevački su dvoboji, kojima pojedinci na društveno prihvatljiv način djelotvorno rješavaju konfliktne situacije. Najčešće je glazbalo jednoopneni bubanj tipa tamburina s drškom. Tzv. eskimsku violinu s tri žice sviraju samo na američkom kontinentu. U današnje doba sve se više koriste glazbala tvorničke izradbe, naročito harmonika i gitara. Uz uspavanke, pripovjedne pjesme i pjesme uz igre posebno su česte plesne pjesme. Za eskimske tradicije karakterističan je ples pojedinca. Najčešće pleše muškarac s bubnjem u ruci uz pratnju ženske vokalne skupine.

Eskimi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 4.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18373>.