etnocentrizam

etnocentrizam (etno- + -centrizam), stajalište kojim se na pripadnike drugih skupina ili društava primjenjuju mjerila vlastite skupine ili društva. Obično se način mišljenja ili ponašanja drugih smatra neispravnim, čudnim ili inferiornim. Termin je 1906. uveo američki sociolog W. G. Sumner. Prema njemu, što ljudi duže žive ili surađuju u grupi, veća je njihova sklonost prema podjeli »mi« (in-group) i »oni« (out-group). Uz »mi«, vlastitu skupinu, vezuje se odanost i ponos te osjećaj superiornosti, civiliziranosti i poštenja u odnosu na skupinu »oni«, kojoj se pripisuju suprotna obilježja. Etnocentrizam se pojavljuje u složenijim oblicima primitivnih društava, kao posljedica prelaska na poljoprivrednu proizvodnju (neolit), sjedilačkoga načina života, vezivanja za određeni teritorij, jačanja grupnoga konformizma i samosvijesti, kao i međugrupnoga rivalstva. Današnja istraživanja pokazuju da je etnocentrizam sastavni dio socijalizacije pojedinca i izgradnje društvenog identiteta: često i banalni povodi služe za podjelu na »mi« i »oni«, koja ne mora imati rasistički ili nacionalistički sadržaj, nego se osobna potreba za samoisticanjem projicira na grupu. Budući da se zasniva na društvenim predrasudama i nespremnosti za primanje novih informacija i stvaranje novih iskustava u dodiru s drugima, etnocentrizam lako prianja uz ideologije koje zagovaraju diskriminaciju ljudi na osnovi rasne, religijske ili etničke pripadnosti. Obrnuto, etnocentrizam opada s višom izobrazbom, društvenom i prostornom pokretljivošću ljudi, političkom demokratizacijom, jačanjem individualizma te sklapanjem ženidbenih, poslovnih, kulturnih i drugih veza među pripadnicima različitih etničkih skupina.

etnocentrizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 7.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18525>.