TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Fidija

ilustracija
FIDIJA, detalj istočnog friza Partenona, V. st. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija1ilustracija2

Fidija (grčki Φεıδίας, Pheidίas), atički kipar, slikar i toreutičar (Atena, oko 490. pr. Kr.?, nakon 430. pr. Kr.). Najslavniji grčki kipar, djelovao u doba punoga razvoja atičke zrele klasike. Malo se zna o njegovu životu i nijedno njegovo cjelovito djelo nije sačuvano; poznata su prema opisima, reprodukcijama na antičkim novcima i replikama. Kada je Periklo politički ojačao (449. pr. Kr.), započeo je obnovu Akropole koju su opustošili Perzijanci (480. pr. Kr.) i pozvao Fidiju da preuzme umjetničko vodstvo gradnje. Najraniji od njegovih monumentalnih kipova Atene, po kojima je postao poznat, brončana je Atena Promahos, potom Atena Lemnijska (glava Atene u Bologni i dva kipa Atene iz Drezdena mramorne su kopije Fidijinih izvornika u bronci) i najznačajnija Atena Partenos, golem hrizelefantinski kip koji je završen i posvećen 438. pr. Kr. Nekoliko je njezinih kopija identificirano po opisu (helenistička, približno iz 160. pr. Kr., izrađena za knjižnicu u Pergamu, danas u Berlinu, i rimska kopija iz Varvakiona, oko 130., danas u Ateni). Od ostalih Fidijinih djela, poznatih po helenističkim kopijama, najpoznatija su: Apolon iz Kassela, Anadumenos Farnese (London, Britanski muzej), Atena Medici (Pariz, Louvre), Anakreont (Kopenhagen, Ny Carlsberg Glyptotek) i Amazona Mattei (Vatikanska zbirka) koje je izradio između 450. i 430. pr. Kr.

Zajedno s Paneonom i Kolotom Fidija je oko 430. pr. Kr. završio svoje remek-djelo, hrizelefantinski kip Zeusa za hram u Olimpiji (u starom vijeku jedno od sedam svjetskih čuda) poznat po replikama kao i po tipu glave iz Augustova doba (glava iz Ville Giulije i iz Kirene). U Olimpiji su 1954. pronađeni glineni kalupi za lijevanje zlatnih dijelova kipa; na jednome piše »pripadam Fidiji«.

Monumentalna plastična dekoracija Partenona (zabatne figure Elgin Marbles iz Britanskog muzeja, reljefi gigantomahije, borbe Atenjana s kentaurima i amazonkama te Trojanski rat na metopama i friz Panatenejske svečanosti) jedini su autentični spomenici umjetnosti Fidijina kruga, najvjerojatnije izvedeni po njegovim nacrtima i pod njegovim nadzorom.

Citiranje:
Fidija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19464>.