Fidži

ilustracija
FIDŽI, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Fidži (Fiji/Viti; Republika Fidži/Republic of Fiji, fidžijski Matanitu ko Viti), država u otočnoj skupini Fiji (Viti) u jugozapadnome dijelu Tihog oceana (Melanezija); obuhvaća 18 333 km².

Prirodna obilježja

Otočje se prostire na 1,3 milijuna km² Tihog oceana. Od ukupno 332 otoka i 522 otočića i atola naseljena je tek trećina. Najveći su Viti Levu (10 429 km²), Vanua Levu (5556 km²), Taveuni (470 km²), Kadavu (411 km²), Gau (140 km²) i Koro (104 km²). Otoci su pretežno vulkanskoga podrijetla; najviši vrh Tomanivi (1324 m) nalazi se na otoku Viti Levu. Obale otoka okružuju koraljni grebeni. Fidžiju pripadaju i otočja Lau i Yasawa kao i udaljeni otok Rotuma (46 km²). Klima je tropska oceanska, pod znatnim utjecajem jugoistočnih pasata. Prosječna je godišnja temperatura oko 27 °C. Postoje dva godišnja doba: »hladno« (svibanj–listopad), s temperaturom oko 22 °C, i toplo (studeni–travanj); godišnja količina oborina je 2000 do 4000 mm. Česti su tropski cikloni (studeni–travanj). Vodeni tokovi su kratki, najduža je rijeka Rewa (145 km) na otoku Viti Levu. Prevladava tropska kišna šuma, na zavjetrinskoj strani otoka visokotravnata savana, obale su obrasle mangrovama; na koraljnim otocima nasadi kokosovih palmi.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2007. u Fidžiju živi 837 271 st., a prema procjeni iz 2014. godine 865 611 st. Prosječna je gustoća naseljenosti 47,2 st./km²; većina stanovnika živi na dva najveća otoka u naseljima uz obalu, unutrašnjost je vrlo rijetko naseljena. Stanovnici su Fidžijci (56,8%), Indijci (37,5%, potomci radnika na plantažama šećerne trske), Polinezijci, Kinezi, Europljani i drugi (5,7%). Po vjeri su kršćani (64,4%; od toga 45,0% protestanata), hinduisti (27,9%), muslimani (6,3%), sikhi (0,3%) i drugi (1,1%). Porast stanovništva (0,7%, 2010–15) manji je od prirodnoga priraštaja (1,36% ili 13,6 ‰, 2013) zbog iseljavanja pretežno indijskoga stanovništva nakon vojnih udara 1987. i 2000. Natalitet iznosi 20,4‰, a mortalitet od 6,8‰ (2013) niži je od svjetskoga (8,5‰); smrtnost dojenčadi iznosi 20,0‰ (2013). Stanovništvo je u prosjeku mlado; u dobi do 14 godina je 28,2% stanovnika, od 15 do 64 godine 66,2%, a u dobi od 65 i više godina 5,6% (2014). Očekivano je trajanje života 67 godina za muškarce i 73 godine za žene (2013). Ekonomski je aktivno 367 154 stanovnika ili 47,2%, stopa nezaposlenosti je 8,8% (2014). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 28,3% aktivnoga stanovništva, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 20,0%, a u uslužnim djelatnostima 51,7% st. Sveučilište (University of the South Pacific, osnovano 1968) je u Suvi; službeni su jezici engleski, fidžijski i hindski, a razgovorni kineski i rotumanski; pismeno je 92,9% stanovništva starijega od 15 godina (2004). Glavni je grad i luka Suva (85 691 st., šire gradsko područje 241 432 st., 2007) na otoku Viti Levu; ostali gradovi (2007): Nasinu (87 446 st.), Lautoka (52 220 st.), Nausori (47 604 st.), Nadi (42 284 st.); u gradovima živi 50,7% st. (2014).

Gospodarstvo

U skupini malih otočnih država na Tihom oceanu, ekonomija Fidžija je među razvijenijima. Tijekom 2013–15. prosječan godišnji rast BDP-a bio je 4,7%. Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2015. iznosila je 4,5 milijarda USD; BDP po stanovniku bio je oko 5000 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (oko 68%), a potom industrijski (20%) i poljoprivredni (12%). Iskorištavaju se prirodna bogatstva (šume, zlato, srebro, bakar, riblji fond), razvija se turizam, a financijske koristi donosi i registracija mnogih američkih, australskih i japanskih off-shore tvrtki. Stopa nezaposlenosti je 8,8% (2014), a udjel siromašnoga stanovništva je 31% (2009). Vrijednost izvoza 2015. bila je 1,2 milijarde USD, a uvoza 2,2 milijarde USD. Izvozi se šećer, zlato, drvo, riba, kokosovo ulje i dr. Najviše se uvoze strojevi, vozila, naftni i kemijski proizvodi te roba široke potrošnje. Glavni vanjskotrgovinski partneri su SAD, Singapur, Australija, Južna Koreja, Novi Zeland, Kina, Velika Britanija i Japan. Veličina javnoga duga je 49,5% BDP-a (2015).

Promet

Otoci leže na glavnome pomorskome putu San Francisco (SAD)–Sydney (Australija), pa zbog toga imaju veliku stratešku važnost. Zračnim su linijama povezani s Australijom, Novim Zelandom, SAD-om, Kanadom, Europom, Japanom i Južnom Korejom. Međunarodne su zračne luke Nadi i Nausori. Na otocima ima 595 km industrijskih željezničkih pruga (pretežno na plantažama šećerne trske) i 3440 km cesta (1692 km asfaltiranih). Otoci su međusobno povezani redovitim brodskim linijama. Glavne su luke Suva, Lautoka i Levuka.

Novac

Novčana je jedinica fidžijski dolar (FJ$; FJD); 1 fidžijski dolar = 100 centa.

Povijest

Malezijsko-polinezijski starosjedioci Fidžija došli su 1643. u dodir s nizozemskim pomorcima (A. J. Tasman) i 1774. s Britancima (J. Cook). Koristeći se plemenskim svađama, Britanci su 1874. anektirali Fidži i proglasili ga krunskom kolonijom. Na otočje su od 1879. britanski plantažeri šećerne trske naseljavali radnike s Indijskog potkontinenta, pa njihovi potomci tvore danas na Fidžiju najveću etničku skupinu. Nakon autonomije (1966) ostvaruje neovisnost 10. X. 1970; postaje član Commonwealtha. Društvenu stabilnost narušavaju političke suprotnosti autohtonih Fidžijaca (sklonih Stranci alijanse) i ekonomski snažnije indijske zajednice. Tijekom 1970–87. premijer je bio Ratu Kamisese Mara (lider Stranke alijanse). Godine 1987., nakon izborne pobjede Radničke stranke, podržavane od indijske zajednice, uslijedila su dva vojna udara radi održavanja političke prevlasti etničkih Fidžijaca. Civilna vlast obnovljena je 1992; Kamisese Mara potkraj 1993. postaje predsjednik države. Nakon izbora 1999. premijer je Mahendra Chaudhry, podrijetlom Indijac (Radnička stranka), do državnog udara 2000. Vojni zapovjednik Voreque (Frank) Bainimarama privremeno je preuzeo vlast, a potom je obnovljena civilna uprava. Bainimarama je vodio i državni udar 2006. te je postao premijer (2007); tu je funkciju nastavio obnašati i nakon legalizacije stranaka (2013) i parlamentarnih izbora 2014., na kojima je njegova stranka osvojila apsolutnu većinu glasova i mandata. Od 2009. predsjednik je Epeli Nailatikau.

Politički sustav

Prema Ustavu od 28. VII. 1998. Fidži je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Na čelu je države predsjednik republike. Bira ga Veliko vijeće poglavica (Great Council of Chiefs) za mandat od 5 godina i na najviše 2 mandata. Predsjednik republike postavlja predsjednika vlade, a na njegov prijedlog parlament postavlja ostale članove vlade. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Parliament), koji se sastoji od Zastupničkog doma (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnički dom ima 71 zastupnika izabranih za mandat od 5 godina (23 mjesta namijenjeno je etničkoj skupini Fidžijaca, 19 etničkoj skupini Indijaca, 3 mjesta za ostale etničke skupine, 1 mjesto rezervirano za birače Rotuma, dok se 25 mjesta popunjava izborom najjačega kandidata). Senat čine 32 senatora, koje imenuje predsjednik republike (14 na prijedlog Velikoga vijeća poglavica, 9 na prijedlog predsjednika vlade, 8 na prijedlog vođe oporbe, te 1 na prijedlog Vijeća Rotuma). Biračko je pravo glasa opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenom 21 godinom života. Vrhovni sud (Supreme Court) na čelu je sudbene vlasti. Administrativno, država je podijeljena na 4 kotara i 1 zavisno područje Rotum. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, drugi ponedjeljak u listopadu (10. listopada 1970).

Citiranje:
Fidži. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19467>.