Fielding, Henry

ilustracija
FIELDING, Henry

Fielding [fi:'ldiŋ], Henry, engleski književnik (Glastonbury, Somerset, 22. IV. 1707Lisabon, 8. X. 1754). Siromašan plemić, školovao se u Etonu i u Leidenu. Počevši kao novinar, prevoditelj i esejist, Fielding najjasnije pokazuje suton drame i uspon romana u XVIII. st. Kao mirovni sudac borio se protiv bezakonja i kriminala. Pišući drame kao književnu vrstu u modi, stvorio 25 drama (farsi i satira), od kojih europski ostaje zapamćen Tomo Palčić (Tom Thumb, 1730). Dramsku satiru Povijesni registar za 1736 (The Historical Register for 1736) zabranila je cenzura, pa se nakon toga okrenuo romanu. To su vrhunska djela prosvjetiteljskog realizma, duhovite i uvjerljive slike karakterâ i običaja tadašnje Engleske. Isprva je travestirao Richardsonovu sentimentalnu Pamelu pod naslovom Shamela Anders (1741), pišući pritom vlastiti roman Joseph Andrews (1742). Njegova je meta licemjerje viših staleža, ali i običnoga puka. Fieldingov najbolji roman Tom Jones (1747) danas je među djelima opće književne naobrazbe. U njemu je postigao umjetničko jedinstvo pripovjedne strukture, svu širinu društvene satire te mnoštvo sjajno ocrtanih značajeva. U tome mnogo duguje Cervantesu i tradiciji francuskog pikarskog romana, koji uzvišenost i metafiziku ironično zamjenjuju živom svakidašnjicom. Tim je romanom snažno utjecao na romanopisce kasnijih naraštaja koji su djelovali ne samo na englesku nego i na europsku književnost: od Dickensa i Thackeryja, pa sve do B. Brechta. Od ostalih djela važan je duhovit roman o velegradskom podzemlju, Život i smrt Jonathana Wilda Velikoga (The Life and Death of Jonathan Wild the Great, 1743), te popularni roman Amelia (1752).

Citiranje:
Fielding, Henry. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19473>.