struka(e):
ilustracija
FILATELIJA, 100 godina HNK Zagreb, Republika Hrvatska, 1995.
ilustracija
FILATELIJA, 29. listopada, Hrvatska, Država SHS
ilustracija
FILATELIJA, 700. godišnjica Zlatne bule, Nezavisna Država Hrvatska, 1942.
ilustracija
FILATELIJA, Black Penny, prva poštanska marka na svijetu, Engleska, 6. V. 1840.
ilustracija
FILATELIJA, EXPO '98, Republika Hrvatska, 1998.
ilustracija
FILATELIJA, Grunwald 1410-1960., Poljska 1960.
ilustracija
FILATELIJA, Hrvatska, Država SHS
ilustracija
FILATELIJA, Izložba Hrvatskog filatelističkog saveza, Nezavisna Država Hrvatska, 1943.
ilustracija
FILATELIJA, Japan, 1961.
ilustracija
FILATELIJA, M. Chagall, Francuska
ilustracija
FILATELIJA, Miroslav Kraljević, Jugoslavija
ilustracija
FILATELIJA, Obljetnica bitke kod Sigeta – Oton Iveković, Jugoslavija
ilustracija
FILATELIJA, Primo centenario Repubblica Romana, Italija 1949.
ilustracija
FILATELIJA, Republika Hrvatska, 1991.
ilustracija
FILATELIJA, Tabil 1957., Izrael

filatelija (fil- + grč. ἀτέλεıα: oslobođenje od nameta), sustavno sabiranje u povezanu cjelinu (zbirku) poštanskih maraka i drugih oznaka o naplati usluga za poštanske pošiljke, te materijala koji se odnosi na njihovu povijest i upotrebu. Otkako je 1840. izdana prva poštanska marka, objavljena je već 1841. u jednom oglasu u londonskom Timesu i prva vijest o sabiranju maraka (marke su, složene u neku vrstu tapete, služile za dekoraciju). Proučavanje povijesti maraka i pojedinosti s njima u vezi (vrste papira, tiskarske tehnike, načina perforacije, ljepila, žigosanja itd.) počinje oko 1860. Prvi katalozi (1861) i prvi album (1862) objavljeni su u Francuskoj. Prvi filatelistički časopis izašao je 1861. u Engleskoj. Izraz filatelija stvorio je Francuz Georges Herpin 1864. – Prvi sabirači težili su skupiti što veći broj različitih maraka svih izdanja koja su izlazila u svijetu, bilo žigosanih bilo nežigosanih. Takvo, tzv. općenito sabiranje, počelo se, s porastom broja izdanja, ograničavati na marke koje se izdaju na jednom kontinentu, u skupini država ili jednoj državi; neki sabiru samo žigosane, drugi samo nežigosane marke. Ubrzo se razvilo i tzv. specijaliziranje, tj. skupljanje na temelju razlika u papiru, u nijansama boja, u zupčanju, pogrješaka u tisku i sl. Vrlo je privlačan način sabiranja svrstavanje u tzv. tematske zbirke prema motivima koji su prikazani na markama (cvijeće, životinje, šport, folklor, umjetnička djela), ili prema svrsi u koju su marke izdane (zrakoplovne marke; marke u korist Crvenoga križa; posebne omotnice za novo izdanje maraka koje su žigosane nadnevkom stavljanja u promet – tzv. FDC, akronim od engleskoga First-Day Covers itd.). U tematske zbirke obično se svrstavaju samo nežigosane marke. Danas, kada mnoga izdanja, osobito prigodna, ne služe samo frankiranju poštanskih pošiljaka, nego su postala i sredstvo promidžbe, dnevno se pronalaze i nova područja sabiranja. Filatelija nije samo razonoda nego ima gospodarsko i kulturno značenje. Sabiranje maraka pruža priliku za stjecanje mnogih obavijesti o zemljopisu, povijesti, gospodarstvu, kulturi i sl. neke zemlje, a razvija i neke pozitivne navike (preciznost, sustavnost, estetski ukus). Danas se filatelija u nekim zemljama predaje kao pomoćni nastavni predmet. – Filatelističku vrijednost maraka određuje stupanj rijetkosti, potražnja i kakvoća (marka ne smije biti oštećena, mora biti dobro centrirana, tj. podjednakih rubova; ako je nežigosana, ne smije imati nedostatak na ljepilu, ako je žigosana, žig ne smije narušavati njezin estetski dojam, itd.). – Mnogobrojni sabirači (filatelisti) organizirani su u filatelističkim klubovima ili društvima, a oni najčešće u područnim i zemaljskim savezima, koji su pretežno članovi Međunarodne filatelističke federacije (Fédération Internationale de Philatélie – FIP). Filatelističke organizacije priređuju izložbe, izdaju filatelističku literaturu, najčešće časopise (knjižnica Royal Philatelic Society u Londonu posjeduje više od 100 000 filatelističkih knjiga i glasila, počevši od 1860). Filatelistička društva, odnosno savezi obično organiziraju zamjenu maraka putem koje, uz kupnju izravno na pošti ili u posebnim filatelističkim trgovinama, ili na dražbama, filatelisti izgrađuju svoje zbirke.

Prvo organizirano hrvatsko filatelističko društvo osnovano je 1890. u Dubrovniku; od 1896. djeluje Hrvatsko filatelističko društvo (HFD) u Zagrebu. Prva izložba maraka u Hrvatskoj održana je u povodu 10. obljetnice HFD-a 1907. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Osobit zamah u razvoju hrvatska filatelija postiže nakon I. svjetskog rata, kada se osnivaju podružnice u Slavonskom Brodu, Sisku, Vinkovcima, Karlovcu, Mostaru i Sarajevu. God. 1940. osniva se Hrvatski filatelistički savez (HFS), kojemu odmah pristupa 10 društava s više od 800 članova. Najveće filatelističke izložbe u Hrvatskoj bile su ZEFIZ (Zagreb, 1951), JUFIZ III (Zagreb, 1956) i omladinska izložba JUFIZ IV (Dubrovnik, 1959). Glavno filatelističko glasilo u Hrvatskoj je Hrvatska filatelija (od 1941).

Citiranje:

filatelija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/filatelija>.