filurija (tur. resmi filuri, resmi filori), naziv za porez koji su u balkanskim i nekim drugim zemljama pod osmanskom vlašću plaćali porezni obveznici, obično Vlasi, bez obzira na to jesu li bili polunomadski stočari ili su se već bavili poljodjelstvom. Filurija je plaćana po kući, a ne poput harača po glavi (glavarina) i nominalno je iznosila dukat (tal.-lat. florenus, florinus), ali stvarni iznos u akčama određivao je sultan sukladno vrijednosti dukata. »Vlaški dukat« plaćan je o Jurjevu i imao je isti iznos bez obzira na bogatstvo kuće i broj odraslih ljudi u njoj. Osim »vlaškoga dukata« postojao je i tzv. madžarski dukat (macar filuris), koji su umjesto harača plaćali o Mitrovdanu seljaci u bivšim ugarskim zemljama i u XVI. st. iznosio je 50 do 60 akča, a mogao je iznositi također dvostruko i trostruko više, ako je pokretni imetak bio dva i tri puta viši od predviđene stope. U Srijemu i Slavoniji naseljeni stočari plaćali su filuriju (po kući) umjesto harača (po glavi) kroz cijelo XVI. st., a tek neki kršćani osmanski graničari plaćali su filuriju do kraja XVII. st. U XVII. st. naziv filurija postupno se zamjenjuje nazivom → džizja.
