TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Florida

Florida [flɔ'ridə], savezna država u jugoistočnom dijelu SAD‑a; 152 747 km² (kopnena površina, bez unutrašnjih voda, 138 832 km²), 18 801 310 st. (2010). Glavni je grad Tallahassee, a najveći su Jacksonville, Miami i Tampa. Obuhvaća istoimeni poluotok (dug oko 650 km), otočje Florida Keys i uski obalni pojas u sjevernom primorju Meksičkoga zaljeva. Istočna obala zaštićena je prudovima, a zapadna je ispresijecana zaljevima (Tampa i dr.). Unutrašnjost je niska pješčano‑vapnenačka zaravan (uzvisine do 105 m) s mnogobrojnim jezerima; u južnom dijelu nalazi se močvarno područje Everglades. Oko 48% Floride pokriveno je šumama; travnate su površine (20%) pretežno u srednjem i južnom dijelu. Prevladava suptropska klima; krajnji jug ima tropsku klimu. Srednja godišnja temperatura kreće se od 20 °C na sjeveru do 25 °C na jugu. Godišnje padne 1000 do 1600 mm oborina (uglavnom ljeti). Hurikan se javlja prosječno jedanput godišnje (najčešće u rujnu). Stanovnici su uglavnom bijelci (75,0% st., 2010); Florida ima najveći udio starog stanovništva (17,3%) među državama SAD-a (doseljivanje umirovljenika zbog ugodne klime). Privredna struktura Floride određena je ponajprije klimatskim prilikama. Glavni je izvor prihoda turizam (22%% svih stranih turista u SAD-u, 2010). Svjetski poznata turistička središta: Miami (11,8% stranih turista u SAD‑u, 2010), Tampa, Key West, nacionalni park Everglades, zabavni park Walt Disney (Orlando) i dr. U privredi SAD‑a Florida je važno područje uzgoja voća, osobito agruma (oko 75% ukupnog uroda limuna). Po proizvodnji voća i povrća druga je u SAD‑u (iza Californije). U stočarstvu (pretežno goveda) ističe se uzgoj čistokrvnih konja. Početci privrednog razvoja Floride vezani su uz eksploataciju ležišta fosfata (otkrivena 1881); Florida (kod Mulberyja) daje 80% ukupne proizvodnje fosfata u SAD‑u. Iskorištavaju se ležišta nafte i prirodnog plina te ruda titana, cera, torija i cirkonija. Razvijeno je tiskarstvo i izdavaštvo, proizvodnja strojeva i računala, prehrambena (konzerviranje voća, povrća), kemijska i drvna industrija. Na istočnoj obali, na rtu Cape Canaveral, nalazi se John F. Kennedy Space Center. Najveća je luka Tampa (promet 34,2 milijuna tona, 2010).

Povijest

Floridu je otkrio 1513. španjolski konkistador J. Ponce de León. God. 1564. francuski hugenoti, pod vodstvom Renéa de Laudonnièrea, izgradili su u Floridi naseobinu Fort Caroline. Tu su naseobinu već sljedeće godine uništili Španjolci pod Pedrom Menéndezom de Avilésom i osnovali svoje naselje St. Augustine, prvo stalno naselje Europljana u SAD-u. Penetracija Engleske započela je pohodom Francisa Drakea (1586), u kojem je razoren St. Augustine. God. 1607. Englezi su sjeverni dio Floride priključili svojoj koloniji Virginiji; 1670. podignuli su koloniju kraj današnjeg Charlestona, 1702. opsjeli su St. Augustine i uz pomoć indijanskih plemena razorili misije španjolskih isusovaca. Tako je do polovice XVIII. st. Velika Britanija zaposjela cijeli španjolski dio Floride; 1762. dobila je Kubu. God. 1763. Španjolska se Pariškim mirom u korist Velike Britanije odrekla svojih pretenzija na Floridu. Otada do 1783. Florida je britanska kolonija i dijeli se na Istočnu i Zapadnu Floridu (koja uključuje znatan dio današnjih saveznih država Alabame, Mississippija i Louisiane); ubrzan je razvoj prekomorske trgovine, uspostavljeno primirje s indijanskim plemenima. Nakon poraza u ratu s američkim kolonijama, Velika Britanija je 1783. vratila Španjolskoj veliki dio svojih posjeda u Sjevernoj Americi. U drugom razdoblju svoje vladavine u Floridi (1783–1821) Španjolci se nisu mogli uspješno obraniti od ekspanzionističkih ambicija SAD-a. Do 1812. Sjedinjene Države anektirale su područje bivše Zapadne Floride; 1814. A. Jackson zauzeo je Pensacolu. God. 1819. Španjolska je Sjedinjenim Državama prodala cijelu Floridu (Ugovor Adams-Onís), što je ratificirano 1821. Nakon kratkog razdoblja vojne uprave A. Jacksona, Florida je organizirana u teritorij (1822), a 1845. ušla je u Uniju kao 27. savezna država. Nastupa razdoblje nagloga gospodarskoga napretka, osnivaju se velike plantaže pamuka s robovima crncima kao radnom snagom. Taj proces zaustavljali su povremeno, 1835–42., ratovi s indijanskim plemenom Seminole, nakon kojih su Indijanci potisnuti prema Zapadu. U Građanskom ratu 1861. Florida se pridružila državama Konfederacije. Većinu obalnih gradova zaposjele su federalne trupe, no obala Floride pokazala se vrlo pogodnom za probijanje blokade južnih država. Florida je ponovno u sastavu Unije od 1868. Razdoblje vojne i političke rekonstrukcije Floride (1865–77) izazivalo je žestoku reakciju domaćeg stanovništva, osobito bivših plantažera koji su željeli vratiti stari poredak. Florida je zahvaćena anticrnačkom djelatnošću rasističkih organizacija. Nagli ekonomski, industrijski i turistički razvoj Floride 1880-ih započeli su Henry B. Plant i H. M. Flagler izgradnjom mreže željezničkih pruga i podizanjem mnogobrojnih hotela i turističkih centara.

Citiranje:
Florida. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19929>.