TRAŽI DALJE:
STRUKE:

flota

flota (tal. flotta < franc. flotte; srednjoniskonjem. i srednjoniz. vlōte), u najširem značenju, skup svih ratnih, trgovačkih, ribarskih i dr. brodova određene države. Dijeli se na ratnu, trgovačku i ribarsku flotu. Gdjekad označava i sve zrakoplove određene države – zračna flota.

Ratna flota sastavni je dio ratne mornarice, i kod manjih država, označava sve ratne brodove upisane u brodski registar i flotnu listu. Kod većih država pod flotom se podrazumijevaju brodovi pod jednim zapovjedništvom u određenom zemljopisnom području. Tako su npr. u SAD-u flote podijeljene po područjima na Atlantsku (4. flota), Tihooceansku (3. i 7. flota), Srednjoistočnu (5. flota) i Sredozemnu (6. flota), dok je ruska mornarica podijeljena na Sjevernomorsku, Tihooceansku, Baltičku i Crnomorsku flotu te Kaspijsku flotilu.

Povijest. U starom vijeku već su u Grka i Rimljana postojali plovni sastavi brodova na vesla za vođenje borbe na moru (200 do 300 brodova). Radi lakšeg zapovijedanja i bolje taktičke uporabe brodova, ti su se flotni sastavi dijelili u eskadre.

U polovici XVI. st. po prvi se put pojavljuje flota u nazivu flotas y galeones, odnosno Silver fleet (Srebrna flota) za španjolske brodove koji su prevozili zlato i srebro iz Amerike u Europu, nakon čega se u Engleskoj flotom općenito nazivalo ratno brodovlje. Do kraja XVI. st. taj su naziv prihvatile i ostale pomorske države, osim Španjolske koja je zadržala naziv armada. Ustrojavanjem stalnih ratnih mornarica potkraj XVII. st., flote tvore linijski brodovi kojima je osnovno naoružanje bilo topništvo, uz manji broj fregata i korveta. Flote su još uvijek bile brojčano jake (oko 160 brodova) pa su se radi lakšeg zapovijedanja dijelile na 3 do 4 eskadre s po 3 divizijuna, a radi bolje taktičke uporabe na prethodnicu, centar i zaštitnicu.

Korjenite promjene u sastavu flota nastupile su potkraj XIX. st. Kada su u ratnu mornaricu ušle torpiljarke i torpeda, dio flote namijenjen za vođenje topničkih bitaka na moru, nazvan bojna flota (engl. battle fleet), više nije mogao djelovati bez posebne zaštite pa je u floti povećan broj krstarica, a uvedeni su i razarači.

Nakon I. svjetskog rata u sastav flote ulazi nosač zrakoplova, a između dvaju ratova flota se organizacijski i taktički dijeli na eskadre i divizijune teških brodova te flotile lakih brodova i podmornica.

U II. svjetskom ratu, nakon bitke u Koraljnome moru u svibnju 1942. kada je ulogu glavnog broda preuzeo nosač zrakoplova, sastav i podjela flote temeljito se mijenjaju. Podjela flote na homogene taktičko-operativne postrojbe – eskadre, ustupa mjesto mješovitim, operativnim eskadrama (Task Force) koje se ustrojavaju kao privremeni sastavi od brodova jedne ili više flota s nosačima zrakoplova kao glavninom i bojnim brodovima, krstaricama i razaračima kao zaštitom.

Nakon II. svjetskog rata, zahvaljujući poboljšanim taktičkim i tehničkim svojstvima, ali i povećanim troškovima izgradnje ratnih brodova, flote su mnogo manje, ali i uravnotežene prema predviđenim zadaćama.

Citiranje:
flota. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19948>.