struka(e):
ilustracija
FOBOS, snimljen 2008. s pomoću svemirske letjelice Mars Reconnaissance Orbiter

Fobos (Phobos), veći i bliži Marsov satelit koji obilazi Mars u njegovoj ekvatorskoj ravnini (inklinacija prema Marsovom ekvatoru jest 1,093°, a prema ekliptici 26,04°) blago izduženom putanjom (ekscentricitet 0,0151) s periodom od 7 h 39,2 min, što je kraće od perioda Marsove vrtnje, pa zato, gledano s Marsove površine, izlazi na zapadnom horizontu. Sinkrono se vrti oko svoje rotacijske osi. Nepravilna je oblika (27 km × 22 km × 18 km) prosječne gustoće 1876 kg/m³. Površina mu je stjenovita, slabo reflektira svjetlost (albedo 0,071) i prekrivena je 100 m debelim slojem sitnih čestica regolita. Izbrazdana je kanjonima širokim oko 100 do 200 m i dubokim do 30 m. Najveći krateri su Stickney (promjera 9 km), Gulliver (5,5 km), Hall (5,4 km), Drunlo (4,2 km) i Clustril (3,4 km). Otkrio ga je 1877. američki astronom Asaph Hall (1829–1907). Nazvan je po Marsovu sinu Fobu (Φόβος, Phóbos), personifikaciji straha u grčkoj mitologiji. (→ deimos)

Citiranje:

Fobos. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fobos>.