struka(e): botanika

formacija, biljna, vegetacijska jedinica u fitocenologiji, definirana na fizionomskom načelu. Naziv je u botaniku uveo A. Grisebach (1838). Formacija u najužem smislu označava asocijaciju kao osnovnu vegetacijsku jedinicu, a u najširem smislu tip biljnoga pokrova. Danas su tim nazivom obuhvaćene sve biljne zajednice koje imaju sličnu fizionomiju. To su tipovi vegetacije koji dobro odražavaju opće klimatske prilike velikih područja ili klimatskih pojasa na Zemlji. Tako su npr. tundre arktičkih područja formacija kojoj fizionomiju daju dominantne mahovine i lišaji, tajge su crnogorične šume subarktičkih područja, dok su listopadne šume raširene u umjerenom klimatskom pojasu. Stepe se pak razvijaju u kontinentalnoj klimi s hladnim zimama i suhim, vrućim ljetima, dok su trop. kišne šume karakteristične za trop. područja s jednoliko vrućom i stalno vlažnom klimom. Ako se osim biljne komponente uzmu u obzir i životinjske vrste te obilježja staništa, govori se o biomima.

Citiranje:

formacija, biljna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/formacija-biljna>.