Freudenreich, Aleksandar

ilustracija
FREUDENREICH, Aleksandar i Z. Požgaj, Matica hrvatskih obrtnika u Zagrebu
ilustracija1ilustracija2

Freudenreich [fro'jdenrajh], Aleksandar, hrvatski arhitekt, kazališni djelatnik i pisac (Zagreb, 21. XI. 1892Zagreb, 22. VI. 1974). Sin Dragutina, glumca. Završio graditeljsku školu 1911., a studij arhitekture na Umjetničkoj akademiji (D. Ibler) u Zagrebu 1930. Godine 1911–13. radio u atelijeru L. Kalde i Štefana, a nakon I. svjetskog rata vodio vlastiti atelijer u kojem je od 1923. uglavnom surađivao s P. Deutschom. Projektirao je Hrvatske kulturne domove (Vukovar, 1919; Karlovac, 1926; Đakovo, 1927; Garešnica, 1927. i dr.) i školu u Velom Varošu u Splitu (1923). Posebno su važni njegovi projekti za javne (Izraelska bogoštovna općina u Petrinjskoj 7, 1929; Matica hrvatskih obrtnika u Ilici 49, 1937., sa Z. Požgajem; hotel Astoria u Petrinjskoj 71, 1938), stambene (Gundulićeva 38, 1927; Dežmanova 9, 1928., i dr.) i obiteljske (Bosanska 15 i 30, 1928) građevine u Zagrebu. Proučavao je hrvatsko seosko graditeljstvo. Pojedine oblike stambenih, gospodarskih, sakralnih zgrada, tehničkih objekata, tipova naselja, prostornih rješenja i dr. opisao je, potkrijepio crtežima i fotografijama, pojasnio konstrukcijska rješenja i primijenjenu tehnologiju, zabilježio pučke nazive i pojmove te oruđa i pomagala pri gradnji. O tome je objavio knjige: Narod gradi na ogoljelom krasu (1962) i Kako narod gradi (1972) te dvadesetak tematskih članaka i studija. U okviru Hrvatskoga sokola 1923. osnovao je amatersku kazališnu skupinu. Iz nje se razvila Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca (1926–41), koja je, održavši više od 500 predstava u zemlji i inozemstvu, promicala hrvatsku dramsku baštinu (J. Freudenreich, A. Šenoa, F. Becić, J. Jurković, M. Derenčin, M. Ogrizović, M. Jurić Zagorka, V. Car Emin). Od izvedbi stranih autora izdvaja se izvedba Hofmannsthalova Čovjeka (1934) na otvorenome. Držao je tečajeve glume i režije, autor više stručnih kazališnih djela: priručnik za kazališne amatere Gluma (1934), Kazalište za narod (1940) te hrvatski prijevod Rada glumca na sebi K. S. Stanislavskoga (u rukopisu). Kao intendant HNK-a u Zagrebu (1940–41) uveo mnoge korisne novine: popularni kazališni ponedjeljak, stalne radničke i đačke predstave, redovita gostovanja diljem Hrvatske, prikupljanje povijesne kazališne građe i dr. Pisao i dramska djela, tekstove za scenske prikaze i kantate, prigodnice i memoarske zapise. Dobio je Nagradu za životno djelo (1972).

Citiranje:
Freudenreich, Aleksandar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20599>.