Frizi (rjeđe Frizijci), germansko pleme na obali Sjevernoga mora, prvotno na području između Sjevernoga mora, zaljeva IJsselmeer i Emsa. Godine 12. pr. Kr. potpali su pod rimsku vlast (latinski Frisü, Frisiones, Frisones), protiv koje su dizali više ustanaka. Godine 47. Rimljani su ih ponovno pokorili, a potkraj III. st. uspjeli su se osloboditi. Pišući o njima Tacit spominje Frisii maiores i Frisii minores, a Plinije Stariji tvrdi da su Frisii minores zapravo Frisiavones. U doba kralja Radboda oko 700. Frizi su izgradili moćnu državu, koja se prostirala od Bruggea do Wesera sa središtima u Dorestadu i Utrechtu. Frizi su bili dobri stočari i trgovci. Godine 785. Karlo I. Veliki podvrgnuo ih je franačkoj vlasti, ali im je dopustio da i dalje žive po svojim zakonima (Lex Frisionum). Djelovanjem misionara Willibrorda i Bonifacija, pokršteni su u drugoj polovici VIII. st. U IX. st. proširili su područje svoje naseljenosti do Sjevernih frizijskih otoka. Naziv Frizi s vremenom je počeo označavati stanovnike Frizije, jedne od nizozemskih pokrajina, te stanovnike istočnofrizijskih i sjevernofrizijskih otoka u Njemačkoj.
