struka(e):

Gansu (pinyin; tradicionalno Kansu), pokrajina u sjeverozapadnoj Kini; obuhvaća 425 800 km² s 25 019 831 st. (2020), većinom Kineza (Han) i Huija (Kinezi muslimani) te Tibetanaca, Kazaha, Mandžuraca, Mongola i dr. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini od približno 1600 km. Obuhvaća pretežno planinsko područje: veći dio pokrajine leži iznad 1000 m apsolutne visine (najniža je točka u dolini rijeke Bailong na visini od 550 m). Na sjeveru zauzima dio pustinje Gobi. Južno od pustinje pruža se gorje Qilian (Nan Shan; najviši vrh 5827 m), ispresijecano dubokim riječnim dolinama. Jugozapadno od gornjega toka rijeke Huang He (Žute rijeke) nalazi se u prosjeku 3000 m visok ravnjak Gannan, a istočno praporom prekriven ravnjak Longzhong visine 880 do 2000 m. Istočni dio pokrajine seizmički je vrlo je aktivno područje Kine. Klima je uglavnom suha kontinentalna, osim na jugu na koji dopire utjecaj monsuna. Zime su duge i hladne, a ljeta kratka i topla; srednja temperatura siječnja kreće se od –14 do 3 °C, a srpnja od 11 do 27 °C; godišnja količina oborina iznosi između 42 mm na sjeverozapadu i 860 mm na jugoistoku (ljeti padne od 50 do 70% oborina). Stepe prekrivaju oko 30% površine. Gansu se ubraja u slabije razvijene kineske pokrajine. U gospodarstvu najveću važnost ima iskorištavanje i preradba ruda; bogata su ležišta nafte (kraj Yumena i Chanqinga), nikla i ugljena te željeza, bakra, cinka i sumpora. Slabo razvijeno ratarstvo jače se razvija tek u drugoj polovici XX. st., uz natapanje, uporabu poljoprivrednih strojeva i umjetnih gnojiva; uspijevaju proso, pšenica, slatki krumpir, soja, šećerna repa, duhan, pamuk, voće; stočarstvo (svinje, koze, konji). Gansu se ubraja u glavne proizvođače ljekovitog bilja u Kini. U industriji najveću važnost ima metalurgija (željezo, čelik, nikal, aluminij, slitine željeza), preradba nafte (Lanzhou, Yumen), petrokemijska, strojograđevna (strojevi i oprema za naftnu industriju), tekstilna (vuna) i duhanska proizvodnja. Glavnina stanovništva živi u dolinama jugoistočnoga dijela pokrajine. Upravno je središte Lanzhou na rijeci Huang He. Gansu je od davnine prometni koridor između središnje Kine i središnje Azije, pa je duž sjevernih pristranaka Qiliana (koridor Hexi ili Gansu) vodio karavanski Put svile, a danas prolaze moderne prometnice (željeznička pruga između Lanzhoua i Urumqija izgrađena je 1963). Glavna je zračna luka Lanzhou.

Citiranje:

Gansu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gansu>.