TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Georgia

ilustracija
GEORGIA, neboderi uz Piedmont park u Atlanti

Georgia [62721ɔ:'ɹ62721ə], savezna država u jugoistočnom dijelu SAD‑a, najveća među državama istočno od Mississippija; 152 605 km² s 9 687 653 st. (2010). Obuhvaća dio atlantske obalne nizine ispresijecane vodenim tokovima (Altamaha, Savannah i dr.), a na sjeveru i sjeveroistoku predgorje i dio gorja Appalachians. Klima je suptropska, s prosječnom godišnjom količinom oborina oko 1300 mm. Prostrane šume (oko 60% površine) očuvane su u sjevernoj Georgiji. Najveći je grad i upravno središte Atlanta; veći su gradovi Columbus, Savannah, Macon i Albany. U gradovima živi 71,6% stanovništva (2000). Znatan dio aktivnoga stanovništva zaposlen je u industriji, koja u velikoj mjeri ovisi o poljoprivredi i šumarstvu. Proizvodnjom drvenjače i celuloze te tekstila Georgija je među prvima u SAD-u; snažna je industrija građevnoga drva, papira, kemijskih i prehrambena proizvoda, zrakoplova i automobila (Atlanta), namještaja (Toccoa), strojeva i elektroničke opreme. Glavne su kulture kikiriki (najveći proizvođač u SAD-u), duhan, pamuk i kukuruz. Stočarstvo je važna grana privrede, osobito uzgoj peradi. U proizvodnji kaolina i granita Georgija je vodeća država SAD-a, a druga je po proizvodnji mramora. Glavna je luka Savannah (34,7 mil. t, 2010). – Prije dolaska bijelaca (XVI. st.) u Georgiji su živjeli Indijanci plemena Creek i Cherokee. God. 1540. kroz Georgiju je prošao Španjolac Hernando de Soto, a 1562. na njezinoj obali iskrcao se Francuz Jean Ribault. Posjedom španjolskog kralja Filipa II. proglasio ju je 1565. Pedro Menéndez de Avilés. God. 1732. britanski kralj Đuro II. (po kojem je dobila ime), poveljom je dopustio generalu Jamesu Oglethorpeu da osnuje Colony of Georgia in America, koja bi trebala postati pribježištem vjerskih i ekonomskih emigranata iz Engleske, Škotske, Irske i drugih zemalja. Sljedeće godine Oglethorpe sa skupinom od 120 Britanaca iskrcao se u Georgiji, podigao naselje Savannah i utemeljio koloniju Georgiju, kojoj je granice proširio ratujući sa Španjolcima (definitivno ih je pobijedio u bitki kod Bloody Marsha 1742). Od 1754. Georgia je bila britanska krunska kolonija na čelu s kraljevskim guvernerom. Unatoč tomu ona se pridružila borbi ostalih američkih kolonija za nezavisnost i 1776. potpisala Deklaraciju o nezavisnosti. Britanska vojna posada konačno je napustila Savannah tek 1782., nakon pobjede američkoga generala Anthonya Waynea nad britanskim saveznicima Indijancima. Nakon Pariškoga mira 1783. Georgia je obuhvaćala i velik dio današnjih država Louisiane, Texasa, Oklahome, New Mexica, Arizone, Nevade i Californije. God. 1788. ratificirala je, kao 4. zemlja osnivačica i kao prva južna država, ustav SAD-a, a 1802. prepustila je federalnoj vladi zapadne dijelove svojega teritorija, tj. današnju Alabamu i Mississippi. Velik ekonomski napredak zemlje, ostvaren 1830–60., zasnivao se na iznimnom porastu plantažne proizvodnje pamuka i riže kao i na eksploataciji crnačke radne snage. Aristokratski sloj bogatih plantažera utvrdio je političku orijentaciju države, koja se sve više suprotstavljala centralističkim tendencijama federalne vlade i 1861. istupila iz Unije. Za Američkoga građanskog rata (1861–65) Georgia je bila glavni dobavljač žita i živežnih namirnica za sve države Konfederacije. Završne akcije unionističke vojske, pod generalom T. W. Shermanom (pad i spaljivanje Atlante, pustošenje velikih prostranstava prilikom marša prema Sjeveru), gotovo su potpuno uništile plantažno gospodarstvo Georgije. Jaka ekonomska i politička degradacija u kojoj se našla nakon rata (ponovno je primljena u Uniju tek 1870), zatim razdoblje vojne uprave (do 1878) te zakoni federalne vlade o ukidanju ropstva i o građanskoj ravnopravnosti Crnaca zaoštrili su društvene i političke suprotnosti u Georgiji. Problem rasne segregacije živo je bio prisutan u povijesti Georgije XIX., a i XX. st. i susreće se u antirasističkim ispadima pojedinaca i pojavi rasističkih društava. Na početku I. svjetskog rata (1915), metodistički propovjednik William Joseph Simmons obnovio je organizaciju Ku-Klux-Klan, a to je 1930-ih izazvalo jačanje rasističkih raspoloženja i ispada u svim državama Juga.

Citiranje:
Georgia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 7. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21729>.