Georgievski, Taško

Georgievski [~gi'~], Taško, makedonski književnik (Kroncelovo, Egejska Makedonija, Grčka, 15. III. 1935Dračevo kraj Skoplja, 13. IV. 2012). Novelist, romansijer, dramatičar i scenarist; pripada makedonskomu modernističkom psihološkom realizmu. Prvi je tematizirao prognanički život egejskih Makedonaca u tijeku i nakon građanskoga rata u Grčkoj. Djela mu se odlikuju arhetipskom žudnjom za povratkom u zavičaj, psihologizacijom, realističko-naturalističkim opisima događaja i duševnih stanja, fabulativnom otvorenošću i razvedenošću te jezičnom slojevitošću. Glavna djela: zbirke novela Mi iza nasipa (Nie zad nasipot, 1957), Suhi vjetrovi (Suvi vetrovi, 1964), Kuća pod utvrdom (Ku61761a pod kaleto, 1978); romani Ljudi i vuci (Luǵe i volci, 1960), Crno sjeme (Crno seme, 1960), Zmijski vjetar (Zmiski vetar, 1960), Zidovi (Dzidovi, 1962), Crveni konj (Crveniot konj, 1975), Vrijeme šutnje (Vreme na molčenje, 1978) i Ravna zemlja (Ramna zemja, 1981); autobiografska proza Ploča smrti (Ploča na smrtta, 1988).

Citiranje:
Georgievski, Taško. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21737>.