struka(e):
ilustracija
GLOBUS

globus (latinski: kugla), predodžba sferna oblika i prostorne stvarnosti Zemlje (geografski globus), planeta i satelita (mjesečev globus i dr.) na kugli, odnosno svih vidljivih zvijezda i zviježđa (nebeski globus). U nastavi geografije, kartografije i astronomije služi kao didaktičko sredstvo. Izrađuje se od ljepenke, drva, plastike, kovine, stakla i dr. Os globusa nagnuta je pod kutom od 66°33′, kako bi došao do izražaja nagib ekvatora prema ekliptici (23°27′) radi lakšeg prikazivanja evolucije i revolucije Zemlje. Prema sadržaju globus može biti: geografski, s prikazom geografskih elemenata (reljef kopna, reljef morskog dna, morske struje, rijeke, jezera, klimatski elementi itd.), i politički (teritorijalno-politička podjela svijeta); nebeski globus prikazuje zvjezdano nebo (takvi najstariji globusi potječu iz XI. i XII. st. od Arapa); mjesečev globus prikazuje površinu Mjeseca (prvi takav globus s vidljivom stranom izradili su Rusi početkom 1960-ih); specijalni globus može biti indukcijski i projekcijski; indukcijski ili crni globus služi u nastavi kao sredstvo demonstracije pri određivanju osi, u povlačenju ekvatora, paralela i meridijana, ucrtavanju pojedinih elemenata prostorne stvarnosti (kontinenata, mora, oceana, rijeka, država i gradova); projekcijski globus napravljen je od stakla, prozirne plastike ili žice u obliku stupanjske mreže; služi za objašnjenje projiciranja sferne Zemljine površine na ravnu plohu, njegova površina predstavlja središnju kartografsku projekciju Zemlje na kojoj su sačuvani osnovni elementi karte (konformnost, ekvidistantnost i ekvivalentnost; → karta).

Globusi su se izrađivali već prije 2000 godina: Krat iz Mala (150. pr. Kr.), Arhimed, Ptolemej. U doba renesanse, na osnovi antičke spoznaje o Zemlji, ponovno započinje izradba globusa. Očuvan je globus Erdapfel iz 1492. koji je izradio M. Behaim (Boheim) iz Nürnberga. Proces izradbe globusa usavršio se i češće izvodio primjenom tiska: M. Waldseemüller (1507), Johann Schöner (1515), H. Holbein Mlađi (1533), Regnier Gemma Frisius (1535–36) itd. Magellanova ekspedicija oko Zemlje (1519–22) pridonijela je intenzivnoj izradbi globusa kao simbola znanja i moći. »Zlatno« razdoblje izradbe globusa trajalo je sve do polovice XVIII. st. Iz toga razdoblja ističe se Vincenzo Maria Coronelli, koji je 1681–83. za francuskoga kralja Luja XIV. izradio globus s radijusom od 366 cm u mjerilu 1 : 3 471 000. Izvana je bila predočena Zemljina površina, a iznutra nebeski svod – planetarium. Povremeno se izrađuju globusi krupnog mjerila: u koledžu Babson Institute u Wellesleyu (Massachusetts, SAD) promjera 12,8 m, za Međunarodnu izložbu u Parizu (1889) izrađen je globus promjera od 13 m, u II. svjetskom ratu za predsjednika SAD-a izrađen je globus promjera od 152 cm u mjerilu 1 : 8 382 000.

Citiranje:

globus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/22343>.