STRUKE:

gljivične bolesti

gljivične bolesti (mikoze).

1. Bolesti što ih uzrokuju gljive. Za čovjeka je patogeno stotinjak vrsta gljiva (kvasnica i plijesni). Mikoze mogu biti površinske, kada zahvaćaju samo kožu i sluznice različitih dijelova tijela (→ dermatomikoze), potkožne, te duboke, kada je riječ o općoj infekciji koja zahvaća različite unutarnje organe. Potkožne mikoze zahvaćaju potkožno tkivo. To su često kronične infekcije koje se mogu proširiti na mišiće, zglobove i kosti, a rijetko krvnim putem (fungemija) na unutarnje organe. Značajnije su potkožne mikoze sporotrihoza i micetom. Sporotrihoza se javlja u suptropskim i tropskim predjelima, a u Europi samo sporadično. U koži nastaju plavo-crveni čvorići koji prodiru na površinu i iz njih se cijedi gnoj. Micetom (madursko stopalo, prema indonezijskom otoku Maduri) uzrokuju različite gljive koje se nalaze u tlu i kroz oštećenja na koži dospiju u potkožno tkivo izazivajući u njemu kroničnu gnojnu upalu s mnogobrojnim čvorićima i fistulama, obično na stopalima i šakama. Duboke mikoze uzrokuju gljive koje žive na tlu, a čovjek se zarazi udisanjem aerosola ili izravnim doticajem s tlom, dok se infekcija s čovjeka na čovjeka izravno ne prenosi; najčešće je ulazno mjesto zaraze dišni sustav. U duboke mikoze spadaju histoplazmoza, blastomikoza, kokcidioidomikoza i parakokcidioidomikoza. Neke se duboke mikoze javljaju endemski: histoplazmoza na Srednjem zapadu SAD-a oko rijeke Mississippi i Ohio, blastomikoza u SAD-u, Africi, Meksiku i Srednjoj Americi, kokcidioidomikoza na jugozapadu SAD-a, u Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi, a parakokcidioidomikoza u tropskim i suptropskim predjelima Srednje i Južne Amerike. – Oportunističke mikoze uzrokuju gljive koje se obično ne smatraju patogenima za ljude, ali postaju patogene za osobe s oštećenom imunošću, a to su osobito osobe zaražene virusom humane imunodeficijencije (HIV), bolesnici s malignim bolestima ili s presađenim organima koji primaju imunosupresivne lijekove i dr. Kako je takvih osoba sve više, znatno je porastao i broj takvih mikoza. Značajnije su oportunističke mikoze kandidoza, kriptokokoza, aspergiloza i mukormikoza. Aspergilozu uzrokuju različite vrste gljiva roda Aspergillus. U ljudi se očituje raznoliko, od znakova alergije do teške opće bolesti, a može se razviti u bronhima oštećenima kroničnim bronhitisom ili tuberkulozom nakon liječenja antibioticima. Aspergiloza bronha i pluća (bronhopulmonalna aspergiloza) ima nekoliko oblika: alergijski se oblik očituje simptomima astme; neinvazivni oblik kroničnom upalom bronha; invazivna bronhopulmonalna aspergiloza u osoba s oslabljenom imunošću teška je bolest s vrućicom, kašljem i krvavim iskašljajem, a upala pluća brzo se razvija i širi. Diseminirana (opća) aspergiloza može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, a katkad se očituje pojavom »gljivičnih lopti« (aspergilomâ), nakupina s promjerom do 2 cm što nastaju u plućima u šupljini prouzročenoj tuberkulozom ili kojom drugom plućnom bolešću. – Mukormikoza je uzrokovana gljivama različitih vrsta kao što su Rhizopus, Rhizomucor i Cunning-hamella, a javlja se rijetko i isključivo u osoba s teškom predispozicijskom bolešću (šećerna bolest, krvne bolesti, osobe s presađenim organima). Očituje se upalom sluznice nosa i sinusa i, neliječena, širi se u okolinu pa može zahvatiti čeoni dio mozga, ili se razvije teška upala pluća. – Dijagnoza gljivičnih bolesti temelji se na dokazu uzročnika u zahvaćenom organu, a liječe se protugljivičnim lijekovima, u teškim slučajevima amfotericinom B i flukonazolom.

2. U agronomiji → bolest; bolesti biljaka

Citiranje:
gljivične bolesti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22412>.