Goa, najmanja indijska savezna država; obuhvaća 3702 km² s 1 457 723 st. (2011). Leži na obali Arapskoga mora (Malabarska obala), 400 km južno od Bombaya (Mumbai). Uzgoj kokosove palme, riže, šećerne trske, prosa i dr.; ribarstvo. Iskorištavaju se ležišta željezne i manganove rude te boksita. Prehrambena i kemijska (umjetno gnojivo) industrija. Turizam. Glavni grad Panaji (Panjim). U bivšem glavnom gradu Stara Goa ili Velha Goa (XVI–XVIII. st.) nalaze se portugalske kolonijalne crkve (Bom Jesus i dr.) i samostani koji su od 1986. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Glavna je luka Marmagao (Mormugão; 39 milijuna tona, 2011–12) preko koje se izvozi 50% indijske željezne rude, uglavnom u Japan, Republiku Koreju, Kinu i europske zemlje. – Goa se nalazila u sastavu različitih indijskih brahmanskih država do 1497., kada su je osvojili muslimanski vladari Bijapura. Godine 1510. došla je pod vlast Portugala i tako postala prvom europskom kolonijom na Indijskom potkontinentu; od 1559. sjedište portugalskoga potkralja. Više domorodačkih pobuna u Goi (najveća 1871) ugušeno je u krvi. Nakon osamostaljenja Indije (1947) Goa je ostala portugalska kolonija, a od 1951. prekomorska pokrajina. Portugalske vlasti 1955. oružano su spriječile masovni nenasilni marš na Gou (potaknut nakon stvaranja proindijske uprave u portugalskim posjedima Dadra i Nagar Haveli, 1954). Indija je potkraj 1961. bez otpora preuzela portugalske posjede Diu i Daman, a nakon kraćeg sukoba i Gou, te ih potom integrirala kao savezni teritorij. Od 1987. Goa je indijska savezna država.
