struka(e):
ilustracija
GORUŠICA, crna, Brassica nigra

gorušica, samonikla jednogodišnja biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Uzgaja se radi sjemena ljuta okusa. Ono sadržava oko 5% glikozida, 0,7 do 1,3% eteričnog ulja, 24 do 38% masnog ulja i 25 do 33% bjelančevina. Rabi se za proizvodnju začina (→ senf) i tehničkih ulja. Poznata je po zastupljenosti glukozinolata (sinalbin i sinigrin), sekundarnih metabolita napose krstašica, od kojih nastaju izotiocijanati odgovorni za karakterističnu aromu gorušice. Sjeme i eterično ulje rabe se u medicini pri različitim upalama i izradbi farmaceutskih proizvoda (antireumatika). Vegetativna masa nekih sorata gorušice dobra je za stočnu hranu, te za zelenu gnojidbu koja predstavlja planirano unošenje nadzemne mase pojedinih kultura u tlo. Na taj način kulture obogaćuju tlo organskom tvari, poboljšavaju njegovu biološku aktivnost te povećavaju kapacitet tla za vodu. Smatra se da je dobra predkultura za šećernu repu jer povoljno utječe na smanjenje parazitskih nematoda u tlu. U svijetu se najčešće uzgajaju dvije vrste: crna gorušica (Brassica nigra) i bijela gorušica (Sinapis alba). Iako u nas postoje povoljni agroekološki uvjeti za njezin uzgoj, gorušica se u Hrvatskoj uzgaja vrlo rijetko.

Citiranje:

gorušica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gorusica>.