struka(e):
Gradaščević, Husein-beg
vođa otpora bosanske feudalne oligarhije
Rođen(a): Gradačac, 1802.
Umr(la)o: Carigrad, 30. ili 31. VII. 1833.

Gradaščević, Husein-beg, vođa otpora bosanske feudalne oligarhije reformama središnje osmanske vlasti (Gradačac, 1802Carigrad, 30. ili 31. VII. 1833). Na položaju kapetana Gradačačke kapetanije naslijedio je 1821. brata Murata. U političkom je životu aktivniji od 1826. za vezirovanja Abdulrahim-paše, s kojim je bio u dobrim odnosima pa mu je pomogao 1828. novačiti vojsku za rat protiv Rusije. Nakon neuspjeha Osmanlija u ratu (1828–29) bosanski se begovat počeo odlučnije protiviti reformama sultana Murata II. i na sastanku bosanskih prvaka u Tuzli na početku 1831. za vođu autonomnoga pokreta u Bosni bio je predložen Gradaščević. Tomu su se usprotivili hercegovački prvaci (Smail-aga Čengić, Ali-aga Rizvanbegović), ali su nastavljene vojne pripreme za obračun sa sultanovim pristašama. Na početku 1831. Gradaščević je osvojio Travnik i zahtijevao da sultan obustavi provođenje reforma. U srpnju te godine pobijedio je carsku vojsku kraj Lipljana (Kosovo) i proglasio se bosanskim vezirom, što mu Porta nikada nije potvrdila. Budući da se odbio pokoriti sultanu, ovaj ga je potkraj travnja 1832. proglasio odmetnikom i vojno porazio u bitkama kraj Pala (29. V) i Zlog Stupa (4. VI). Gradaščević je s članovima obitelji prešao na austrijsko područje i bio interniran u Osijeku. Na Metternichovu intervenciju bio je pomilovan, prešao u Beograd 13. X. 1832. i predao se tamošnjemu veziru. Iz Beograda je na početku prosinca 1832. otišao u Carigrad, odakle je trebao poći u internaciju u Trapezunt, ali je umro. Opisao ga je J. E. Tomić u romanu Zmaj od Bosne.

Citiranje:

Gradaščević, Husein-beg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gradascevic-husein-beg>.