Gvajansko gorje, staro, pretežno uravnjeno kristalično gorje u sjeveroistočnome dijelu Južne Amerike, između Orinoca na sjeverozapadu i Amazone na jugu. Pruža se od zapada prema istoku u duljini od približno 2000 km. U zapadnome, višem dijelu (prosječna visina oko 800 m) na brazilsko-venezuelskoj granici nalazi se najviši vrh Neblina (2994 m). Gorje je najvećim dijelom prekriveno tropskom kišnom šumom (kaučukovac i dr.), savana ima u jugoistočnim dijelovima u području ravnjaka La Gran Sabane. Bogata ležišta željezne i manganove rude, zlata i boksita nalaze se u sjevernim i istočnim dijelovima. Mnogi rezervati prirode (Surinam Central) i nacionalni parkovi (Canaima, Kaieteur, Neblina, Tumucumaques i dr.) s velikim brojem endemskih biljnih vrsta i ptica te nekim od najviših vodopada na svijetu (Angelov slap, Kukenan, Kaieteur i dr.). Malobrojno stanovništvo čine starosjedioci Indijanci.
