Heilbronn [hạilbrɔ'n], grad na rijeci Neckar u Baden‑Württembergu, 50 km sjeverno od Stuttgarta, Njemačka; 122 879 st. (2010). Trgovačko središte bogata ratarskoga, osobito vinogradarskoga kraja. Prometno čvorište; riječna luka (promet 3,9 milijuna tona, 2010), kanaliziranim Neckarom povezana s Rajnom. Razvijene su metalna, elektronička, kemijska i prehrambena industrija; proizvodnja papira, motornih vozila, vina, tiskarstvo. Rudnik soli. Od arhitektonskih spomenika ističu se renesansna gradska vijećnica (XVI. st.), crkva Kilianskirche (XV–XVI. st.) i ostatci gradskih zidina s tornjevima (Götzen, Bollwerk).– U doba rimske vladavine ondje je bio kastel, 741. spominje se kao dvorsko mjesto franačkoga kralja, a 742. bio sjedište biskupa. Prva gradska prava dobio 1215., od 1371. slobodni je carski grad. Za seljačkih ratova zauzeli su ga seljaci u travnju 1525. i oni su seljačkomu parlamentu, sakupljenomu u Heilbronnu 12. svibnja, podnijeli tzv. Heilbronnski program kojim su u 14 točaka tražili jačanje središnje uprave u Njemačkoj. Uz jedinstveni sustav novca i mjera, seljaci su tražili uvođenje jedinstvenog suda kao i potpuno provođenje reformacije. God. 1803. Heilbronn je pripao Württembergu. Za II. svjetskoga rata u savezničkom zračnom napadu 4. XII. 1944. stari dio grada bio je razoren.
