struka(e):

histologija (histo- + -logija), grana biologije koja se bavi proučavanjem građe i strukture biljnog i životinjskoga tkiva u vezi s njegovim posebnim funkcijama. Ona istražuje organizaciju tkiva na svim razinama, od stanične i međustanične do organa. Osnovna joj je metoda mikroskopsko proučavanje vrlo tankih prereza tkiva (histoloških preparata) dobivenih rezanjem s pomoću mikrotoma, obojenih specijaliziranim tehnikama bojanja (→ histokemija), kako bi se povećao kontrast među različitim staničnim sastavnicama. Pojedinosti u tkivu, koje su sitnije od moći razlučivanja optičkoga mikroskopa, proučavaju se elektron. mikroskopom. Za proučavanje embrionalnoga razvoja upotrebljavaju se i kulture tkiva. Histologiju je osnovao franc. anatom i fiziolog F. X. Bichat, a razvila se nakon otkrića životinjske stanice (1839). Patološka histologija proučava finiju građu bolesnih organa, odn. bolesnih tkiva, a važna je za istraživanje bolesti; osnivač joj je R. Virchow. Posebna je grana histologije citologija.

Citiranje:

histologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/histologija>.