hlače, dio vanjske odjeće s nogavicama. Antičkim narodima Sredozemlja (Egipćanima, Grcima i Rimljanima) hlače isprva nisu bile poznate; pripadale su nošnji Sarmata, Kelta, Gala i nekih germanskih plemena. Rimljani su smatrali hlače barbarskom nošnjom, ali posredstvom legija koje su bile smještene u sjevernim područjima Europe, običaj nošenja hlača proširio se po svim rimskim provincijama. U Rimu su do IV. st. hlače bile zabranjene, ali su poslije, za careva nerimskog podrijetla, bile široko prihvaćene. Hlače od lana, gruba sukna ili platna postale su u srednjem vijeku sastavni dio muške seljačke nošnje po cijeloj Europi. Plemići franačkoga razdoblja nosili su uske hlače, pri dnu vezane zavojima. U XII. st. počele su se nositi duge uske hlače, a u XIII. i XIV. st. široke kratke hlače, koje su od XV. i XVI. st. poprimale različite oblike. Na kraju XVII. st. nosile su se kratke, uske hlače do koljena u pastelnim bojama (culotte); one su izašle iz uporabe za Francuske revolucije (revolucionari sankiloti, sans-culottes, nosili su duge hlače). Otada je cijela Europa poprimila englesko-francusku modu jednoličnih dugih ravnih hlača u različitim bojama, koje su postale sastavni dio muškoga građanskoga odijela. Kod većine azijskih naroda hlače su uobičajene i kao muška i kao ženska narodna nošnja; Kineskinje i pripadnice drugih dalekoistočnih naroda nose uske hlače ispod kimona, a Perzijanke, Arapkinje, Turkinje i pripadnice drugih bliskoistočnih naroda nose vrlo široke hlače (nazivaju ih dimije ili šalvare). Na europskim područjima koja su se dugo nalazila pod osmanskom vlašću hlače su također postale dio ženske narodne nošnje islamskih, ali i drugih vjerskih zajednica. U Americi su se tijekom XIX. st. počele izrađivati radne hlače od čvrsta, posebno obrađena platna (traperice, farmerice), koje su u drugoj polovici XX. st. dosegnule svjetsku popularnost i postale jednim od zaštitnih znakova mladeži. Na kraju XIX. st. pripadnice feminističkoga pokreta u zemljama zapadne Europe počele su nositi hlače, čime su nastojale izraziti svoju ravnopravnost s muškarcima. U XX. st. hlače su postale sastavni dio ženske odjeće pa podliježu čestim modnim promjenama s obzirom na njihovu dužinu, pripijenost uz tijelo, kroj, boje i materijal (bermude, tajice i dr.).
