struka(e):

Hranilović, hrvatska plemićka obitelj. Naziva se i Cvjetašin. Podrijetlom iz Travnika u Bosni, doselila se za uskočkih seoba pod pritiskom Osmanlija u Žumberak u selo Sošice u prvoj polovici XVI. st.; grkokatoličke je vjeroispovijesti. U izvorima se spominje od XVI. st. Dala ugledne krajiške časnike. Kralj Rudolf II. dodijelio je 1603. plemstvo Jurju, koji se istaknuo u borbama protiv Osmanlija, a Hrvatski je sabor to potvrdio 1609. God. 1653. žumberački knez i potkapetan Petar stekao je imanje Hrnetić i Jelsu (župa Hrnetić). Imanje Sošice u Žumberku dodijelili su obitelji Hranilović kraljevi Ferdinand III. (1653) i Leopold I. (1663), a carica Marija Terezija 1764. imanje Blacko u Požeškoj županiji podžupanu Ljudevitu nakon što ga je te godine kupio od kraljevskog fiska. Nakon osnutka grkokatoličke župe u Sošicama u polovici XVIII. st. Hranilovići su dali više svećenika i biskupa, od kojih se ističu književnik Jovan i križevački biskup Ilija. Potvrdu plemstva primio je 1843. podžupan i dvorski savjetnik Franjo Ksaver, a u posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije od 1851. upisan je Ludovik. Od znanstvenih i kulturnih radnika ugled su stekli geograf Hinko te orguljašica Vlasta. Članovi obitelji Hranilović danas žive u Žumberku, Zagrebu i ostalim dijelovima Hrvatske te u inozemstvu (posebno u Clevelandu, SAD).

Citiranje:

Hranilović. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/hranilovic>.