struka(e): geografija, hrvatska | suvremena povijest i politika | povijest, hrvatska

Hrvatska Dubica (prije Dubica), naselje i općinsko središte 55 km jugoistočno od Siska, Sisačko-moslavačka županija; 774 st. (2021). Leži na lijevoj obali Une (100 m apsolutne visine), 12 km uzvodno od ušća u Savu, nasuprot Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici. Kasnobarokna župna crkva Presvetoga Trojstva iz 1771., kapela Blažene Djevice Marije iz 1804; mnogobrojne kasnobarokne i klasicističke zgrade; nalazi iz neolitika i rimskoga doba (miljokazi). Poljodjelstvo (pšenica, kukuruz i dr.), voćarstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). Drvna industrija. – U srednjem vijeku na desnoj obali Une, na mjestu današnje Kozarske Dubice, razvilo se naselje s utvrđenim gradom i nekoliko samostana. Od 1538. pod osmanskom vlašću. Nakon povlačenja Osmanlija, 1689. na lijevoj obali Une, nasuprot današnjoj Kozarskoj Dubici, sagrađen je kaštel; oko njega se oblikovalo novo naselje, poznato kao Hrvatska Dubica, i bilo je u sastavu Banske krajine (1689–1809), Ilirskih pokrajina (1809–15), Vojne krajine (1815–81) i Zagrebačke županije (1881–1918). Za Domovinskog rata bila je okupirana (1991–95), a većinsko hrvatsko stanovništvo bilo je prognano. Oslobođena je u kolovozu 1995.

Citiranje:

Hrvatska Dubica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/hrvatska-dubica>.