struka(e): |

Indiana [indiæ'nə], savezna država u srednjem dijelu SAD-a, između jezera Michigan i rijeke Ohio; obuhvaća 94 717 km² (bez dijela Velikih jezera) sa 6 483 802 st. (2010). Pretežno je ravničarski kraj, koji ne prelazi visinu od 400 m. Ekonomski je među najnaprednijim američkim državama. Sjeverni dio leži unutar velikog industrijskog pojasa koji se pruža od Pennsylvanije i države New York do Chicaga. Središnja, vrlo plodna nizina pripada »kukuruznomu pojasu« (Corn Belt). Najviši, južni dio pretežno je pokriven šumom. Veliki kamenolomi (vapnenac, dolomit); Indiana je prva u SAD‑u u proizvodnji građevnog kamena. Iskorištavaju se i ležišta ugljena (jugozapadni dio) i nafte. Po razvijenosti industrije Indiana je među vodećim američkim državama. Iako je od početka 1970‑ih u opadanju, proizvodnja čelika ubraja se u najjače u SAD‑u. Indiana je među vodećim državama u SAD‑u i u farmaceutskoj industriji, tiskarstvu, proizvodnji kirurške opreme, zrakoplovnih motora i dijelova, turbina, elektroničkih aparata, glazbenih instrumenata (Elkhart), kamiona i autobusa te namještaja. Obrađeno je oko 66% ukupne površine; Indiana se ubraja u glavne proizvođače kukuruza i soje te pšenice i rajčice. U stočarstvu je razvijen uzgoj peradi (prva u SAD‑u po broju pataka i kokoši nesilica), svinja (peta u SAD‑u) i goveda.

Glavnina stanovništva živi u gradovima do 100 000 st. Metropolitansko područje Indianapolisa (glavni grad) obuhvaća 27,1% stanovništva. Druga najveća koncentracija stanovništva nalazi se na krajnjem sjeverozapadu, u kompleksu Gary–Hammond–East Chicago, koji se stapa sa susjednim Chicagom (Illinois).

Cestovna, željeznička i zrakoplovna mreža među najgušćima su na svijetu. Preko jezera Michigan (luka Burns) i kanala St. Lawrence Indiana je povezana s Atlantikom, a preko rijeka Ohio i Mississippi s Meksičkim zaljevom. Već u pretpovijesno doba na području Indiane (»zemlje Indijanaca«) živjeli su Indijanci popularno nazvani Mound Builders (engleski: graditelji humaka). Tragovi njihovih zemljanih utvrda, bedema, grobnih humaka i naselja sežu daleko u pretkolumbovsko doba. God. 1679. za dolaska prvog istraživača Francuza R. R. C. La Sallea, ondje su živjela indijanska plemena Miami, Potawatomi i Delaware. Kako bi osigurali dionicu puta uzduž rijeke Mississippija, francuski su doseljenici 1704. sagradili utvrdu Fort-Miami (danas Fort Wayne), 1719. Fort-Ouiatenon (kraj današnjega Lafayettea) i 1732. Fort-Vincennes (kraj današnjega Vincennesa). Nakon Pariškoga mira 1763., kojim je Francuska ustupila Velikoj Britaniji zemlju istočno od Mississippija, Francuzi su se povukli iz Indiane, da bi za Američkoga rata za neovisnost (1775–83) Sjedinjene Države zatražile priključenje toga teritorija. George Rogers Clark ubrzao je cijeli proces nakon uspjeloga marša iz Kaskaskije u Fort-Vincennes (1779). Britanci su 1783. prepustili Sjedinjenim Državama svoje posjede sjeverozapadno od rijeke Ohija, pa je od njih 1787. stvoren Sjeverozapadni Teritorij (Northwest Territory). Prvo naselje američkih stanovnikâ bio je Clarkville u južnom dijelu države. Držeći da su te zemlje nepravedno pripale SAD-u, pobunili su se Indijanci. Pod vodstvom Little Turtlea (engleski: kornjačica), poglavice Miamija, suprotstavili su se federalnoj vojsci generala Anthonyja Waynea i kraj Fallen Timbersa 1794. doživjeli poraz. Indijanci su bili prisiljeni prepustiti dio svoje zemlje, ali je porast broja doseljenika nakon 1800. uzrokovao nove pobune. God. 1800. Sjeverozapadni Teritorij podijeljen je na Teritorij Indiana i Teritorij Ohio. Prvi guverner Indiane bio je W. H. Harrison. Za njegove uprave ponovno je izbio sukob s Indijancima, koji su pod vodstvom Tecumseha, poglavice plemena Shawnee, odbili prepustiti svoje zemlje bijelcima. No u posljednjoj velikoj indijanskoj bitki na tlu Indiane, kraj Tippecanoe, Harrison ih je porazio i prisilio da napuste Indianu (1811). God. 1816. Indiana je postala 19. država SAD-a. Nakon Američkoga građanskog rata (1861–65), u kojem je sudjelovala na strani Unije, osnovni je politički problem Indiane bio oslobađanje robova crnaca, što je ona prihvatila tek 1881. Od 1850. do 1900. ubrzano su se razvijale poljoprivreda i industrija. Usponom metalurgije u gradu Garyju i automobilske industrije u South Bendu, Indiana se razvila iz poljoprivredne u industrijsku zemlju.

Citiranje:

Indiana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/indiana>.