TRAŽI DALJE:
STRUKE:

industrija

industrija (latinski industria: radinost, marljivost), gospodarska djelatnost koja primjenom strojeva i mehaniziranoga radnoga procesa ostvaruje masovnu i standardiziranu proizvodnju. Početak razvoja industrije obično se vezuje uz Englesku i 1784. godinu, kada je J. Watt, škotski inženjer, primijenio parni stroj u mehaniziranome radnome procesu. U ostalim je zemljama razvoj industrije započeo poslije. Tako se npr. kao godina početka razvoja industrije u Francuskoj uzima 1815 (nakon napoleonskih ratova), u Njemačkoj su stvoreni uvjeti za njezin razvoj tek nakon 1848., a u SAD-u je snažan razvoj industrije započeo za građanskog rata (1861–65). Do I. svjetskog rata industrija se snažno razvila u zapadnom i srednjem dijelu Europe, u SAD-u i Japanu. Između dvaju svjetskih ratova industrija se razvijala i u drugim područjima svijeta (SSSR i dr.), a nakon II. svjetskog rata gotovo su se sve države industrijalizirale. Danas sve više dolaze do izražaja razlike u stupnju razvoja industrije, njezinoj strukturi, primjeni znanstvenih i tehničkih postignuća i dr. Industrija, koja je u protekla dva stoljeća bila osnovni nositelj i pokretač razvoja, u posljednjim desetljećima gubi važnost zbog velikog rasta udjela usluga u BDP-u. Tako je, prema izračunima Međunarodnog monetarnog fonda za 2012. godinu, udio industrije u ukupnoj proizvodnji na svjetskoj razini oko 30%. U BDP-u vodećih svjetskih gospodarstava industrija sudjeluje s oko 18–45% (Kina 45%, Rusija 36%, Njemačka 28%, Brazil 27%, Japan 27%, Velika Britanija 21%, SAD 19%, Francuska 18%).

Proces smanjenja udjela industrije i povećanja udjela usluga u bruto domaćem proizvodu (BDP) naziva se i deindustrijalizacijom. U Hrvatskoj je od 1990. došlo ne samo do smanjenja relativnog udjela industrije u BDP-u već i do apsolutnoga pada industrijske proizvodnje te pada broja zaposlenih u industriji. Prema ukupnome prihodu u industrijskoj proizvodnji najznačajnija je proizvodnja hrane i pića, duhana te kemijska i naftna industrija. U 2011. udio industrije u BDP-u iznosio je 27,4%, a ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda iznosila je 129,8 mlrd. kuna. U izvozu su najzastupljenije industrije: prerada naftnih proizvoda (11,8%), motorna vozila (11,2%), kemijski proizvodi (8,3%), prehrambeni proizvodi (8,1%), električna oprema (7,8%), strojevi (6,3%), gotovi metalni proizvodi (6,1%), farmaceutski proizvodi (4,8), odjeća (2,9), drvo i drvne prerađevine (3,4%).

Brz, prostorno neravnomjeran razvoj industrije, promijenio je sliku svijeta. Industrijska je proizvodnja omogućila trajan porast proizvodnosti rada, kao posljedice značajnih tehnoloških izuma, i time povećanje ekonomskog blagostanja stanovništva. Došlo je do promjene strukture stanovništva (porast gradskoga) i zaposlenosti te do ekonomskog povezivanja nacionalnih gospodarstava i njihova postupnoga stapanja u svjetsko gospodarstvo. Neravnomjerni je razvoj industrije istodobno produbio jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja, ubrzao iscrpljivanje proizvodnih resursa i onečišćenje čovjekova okoliša.

Citiranje:
industrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27357>.