struka(e): lingvistika i filologija | etnologija

Inguši (sami sebe nazivaju Galgaj), kavkaski narod nastanjen uglavnom u Ingušetiji te u istočnom dijelu Sjeverne Osetije, Ruska Federacija; oko 445 000 pripadnika. Oko 15 000 Inguša živi i u srednjoj Aziji (Kazahstan), kamo su masovno bili deportirani 1944. Potkraj 1950-ih većina se Inguša vratila na svoj etnički teritorij. Približno od X. st. iz Gruzije su se među Ingušima širili kršćanski utjecaji, a u XIX. st. prihvatili su islam. Danas su većinom muslimani suniti. Tradicionalno su se bavili stočarstvom, a u nizinama uz rijeku Terek poljodjelstvom.

Jezik. Inguški jezik (iz nahsko-dagestanske porodice kavkaskih jezika) bliski je srodnik čečenskoga jezika (→ čečeni, jezik), pa neki lingvisti ujedinjuju čečenske i inguške dijalekte u jedan dijasistem. Na području samog inguškoga jezika male su dijalekatske razlike. Standardni jezik formiran je na temelju ravničarskoga dijalekta. U usporedbi s čečenskim jezikom inguške su specifičnosti uglavnom u fonetici i deklinaciji. Pismo je od 1938. ćirilično, a prije (od 1920-ih) upotrebljavao se latinični alfabet.

Citiranje:

Inguši. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ingusi>.