angina (lat.: grlobolja, prema grč. ἀγχόνη: gušenje, davljenje), naziv za različita stanja s osjećajem »uskoće« i stezanja. Najčešće se poistovjećuje s akutnom upalom ždrijela. Radi se o upali sluznice tzv. Waldeyerova limfatičkoga prstena u ždrijelu. Angina se prema izgledu može podijeliti na eritematoznu, lakunarnu, pseudomembranoznu, ulceroznu, nekrotičnu i vezikuloznu. Osnovna je podjela prema uzročnicima – najčešći su virusi. Rinovirusi i koronavirusi izazivaju blagu, eritematoznu anginu obično s izraženom hunjavicom; adenovirusi uzrokuju anginu često s popratnom upalom očne spojnice. Virusi parainfluence i influence također mogu uzrokovati blažu upalu ždrijela. Coxsackie virusi tipa A izazivaju poseban oblik angine, tzv. herpanginu, kod koje se na nepčanim lukovima nalaze sitni mjehurići, a poslije plitke ulceracije. Virus herpes simplex također uzrokuje mjehuriće i plitke ulceracije u ždrijelu, ali i drugdje u usnoj šupljini (tzv. herpetični gingivostomatitis). Epstein-Barrov virus uzrokuje infektivnu mononukleozu najčešće s lakunarnom anginom. Virus humane imunodeficijencije (HIV) tijekom akutne infekcije uzrokuje obično eritematoznu anginu. Među bakterijama najznačajniji je uzročnik angine Streptococcus pyogenes (betahemolitički streptokok grupe A). Streptokokna angina očituje se vrućicom, grloboljom, bolovima kod gutanja i bolnom oteklinom limfnih čvorova na vratu. Liječenje: penicilinom 10 dana. Ako se ne liječi, može dovesti do reumatske vrućice. Angina se kod difterije očituje pojavom pseudomembrana, koje su čvrsto prirasle na podlogu. – Ako je upala u ždrijelu ograničena na krajnike, naziva se tonzilitis.
