STRUKE:

Ivan III. Vasiljevič

ilustracija
IVAN III. VASILJEVIČ

Ivan III. Vasiljevič, veliki knez moskovski (od 1462) i »svih Rusa« (Moskva, 22. I. 1440Moskva, 27. X. 1505). Sjedinio pod svojom vlašću velik broj udjelnih kneževina (1463. Jaroslav, 1474. Rostov, 1478. Veliki Novgorod, 1485. Tver, 1489. Vjatku, 1503. Rjazanj) i oslobodio ruska područja od Tatara (1480). U ratovima s Livonijom znatno proširio svoju vlast. Za obranu od Njemačkoga viteškoga reda dao je podići tvrđavu Ivangorod (1492), a nakon osvajanja Novgoroda dao zatvoriti predstavništvo Hanze (kontor) u tom gradu (1494). Godine 1497. izdao je prvi ruski zbornik zakona (Sudebnik). Godine 1472. oženio se bizantskom princezom Zoe i uveo na dvor bizantski ceremonijal, a kao grb uzeo bizantskog dvoglavog orla. Zbog rodbinskih veza s carskom dinastijom, Ivan se smatrao nasljednikom Bizantskoga Carstva. Za njegove se vladavine prvi put rodila zamisao o povijesnom poslanju Ruskoga Carstva kao zaštitnika pravoslavlja i Moskve kao »Trećega Rima«, nakon pada »Drugoga Rima«, Carigrada.

Citiranje:
Ivan III. Vasiljevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28111>.