TRAŽI DALJE:
STRUKE:

animizam

animizam (lat. anima: duša), vjerovanje da u prirodi postoje samostalna duševna ili duhovna bića koja djeluju izvan ili iznad svega tjelesnoga, utječu na ljudski život i njime upravljaju. Sve što je živo ima dušu, osjeća i misli. Po napuštenoj teoriji engleskoga etnologa E. B. Tylora, animizam bi bio prvi stupanj svake religije koja se razvija od predodžbe o duši i o njezinu životu nakon smrti. Pritom se svim živim, a dijelom i neživim bićima pripisivalo da u njima stanuju duhovi ili njihovi zaštitnici, geniji, koji mogu bez neke povezanosti s njima lutati prostorom i uzrokovati najrazličitije bolesti. U tom smislu animizam je vjerovanje u bogove i duhove. Tako bi pojam duše nastao stapanjem ideje o životnom počelu s idejom dvojnika ili fantomskog bića koje se, npr. u snu, odjeljuje od tijela. Animizmom se naziva i teorija, koju je zasnovao njemački liječnik G. E. Stahl, prema kojoj je duša istodobno temelj organskoga života i psihičkih funkcija, vrhovno počelo i regulator svih životnih procesa. Na animizmu se temelje različite panteističke teorije i religijski svjetonazori.

Neki istraživači animizmu suprotstavljaju animatizam, prema kojemu prvotni stupanj vjere nije animizam, već vjerovanje u neku duševnu pratvar koja prožima sve tjelesno i nalazi se u svemu što čovjeka okružuje.

U svojoj izražajnijoj formi animizam se pojavljuje na području sjeverne Azije, Sjeverne Amerike i jugoistočne Azije. Indijanci Montagnai u Kanadi govore da idu u lov na duše životinja, da upotrebljavaju dušu cipele za snijeg i da hodaju po duši snijega. Irokezi istočnoga dijela Sjeverne Amerike vjeruju da svaka životinja u svijetu duhova ima oyaron – dušu ili lik. Pleme Dajak na otoku Borneu vjeruje da materijalni predmeti posjeduju neku sjenu duše, a da su duše životinja i biljaka slične čovjekovoj. Stanovnici Bismarckovih otoka, naprotiv, samo nekim prirodnim pojavama daju animistička svojstva. U kulturama lovačkih naroda animizam se ne pojavljuje. Animizam je sekundarna i mlađa pojava u primitivnih naroda, a prije njega posvuda već postoje pojmovi o ljudskoj duši i najvišem biću kao stvoritelju svijeta, etičkom zakonodavcu na kojemu se temelji religija.

Citiranje:
animizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2822>.