izvršna vlast, organi koji obavljaju izvršne funkcije, izvršavaju zakone i donose propise (prije svega uredbe) za njihovo izvršavanje. Djeluje u političkim sustavima država kojima se ustrojstvo vlasti temelji na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast (parlamentarni, polupredsjednički i predsjednički sustav). Izvršna vlast obavlja nadzor nad zakonitošću rada organa državne uprave te opći politički nadzor nad njihovim djelovanjem. Organi izvršne vlasti donose i političke akte, provode vanjsku politiku te, ostvarujući pravo zakonodavne inicijative (upućivanje zakonskih prijedloga parlamentu), potiču rad zakonodavnoga tijela. Djelokrug poslova izvršne vlasti, prije svega, obuhvaća pravne, ali i nepravne, političke sadržaje. U teoriji se ističe da se izvršna funkcija vlasti, za razliku od zakonodavne i sudske funkcije, ne može odrediti posebnom vrstom pravnih akata, pa izvršna funkcija ostaje neodređena, jer ne postoji pouzdan pravni kriterij za određivanje njezina sadržaja. Zato među teoretičarima postoji spor oko izdvajanja tako posebno shvaćene izvršne vlasti. Ipak, neovisno o tom sporu, koji je gdjekad i terminološke naravi, postoje i poslovi izvršne naravi, a koji se stavljaju u nadležnost posebnoj, izvršnoj vlasti i koji se razlikuju od poslova zakonodavne vlasti (donošenje zakona kao općih akata) i sudbene vlasti (donošenje pojedinačnih akata kojima se konkretiziraju odredbe općih normi). U ustrojstvu državne vlasti u RH, kao i u drugim državama, postoji dualizam izvršne vlasti jer je uobičajeno obavljaju dva državna organa: predsjednik Republike i Vlada. Vlada RH za svoj je rad politički odgovorna Saboru. Predsjednik Republike stabilan je element sustava, jer nije izravno odgovoran Saboru, politički i pravno odgovoran je samo za povredu Ustava. U većini političkih sustava odnos izvršne i zakonodavne vlasti uređen je tako da parlament može vladi izglasati nepovjerenje, a u slučaju sukoba vlade i parlamenta vlada ne može samostalno raspustiti parlament, već jedino može predložiti državnom poglavaru da to učini. Nakon raspuštanja parlamenta raspisuju se izbori, koji će pokazati komu je biračko tijelo sklono: vladinoj stranci ili koaliciji, ili strankama parlamentarne većine koje su vladi izglasale nepovjerenje.
