jagoda (Fragaria), biljni rod s desetak vrsta iz por. ruža (Rosaceae) raširenih pretežito u sjevernom umjerenom pojasu Zemlje, a samo je jedna vrsta podrijetlom iz Južne Amerike (Čile). Donji listovi sastavljeni su od tri liske. Cvjetovi imaju pet pricvjetnih listića (izvanjska čaška), pet lapova čaške i pet latica te mnogo prašnika i tučkova. Nakon cvatnje razvijaju se mnogobrojni plodovi (oraščići) uronjeni u izbočeno, sočno cvjetište, a oni zajedno čine zbirni plod, jagodu, koja se otkida kao cjelina. Jagode su ukusne i velike hranjive vrijednosti, a jedu se svježe ili ukuhane, u jogurtima i dr. U hrvatskoj je flori najraširenija šumska jagoda (Fragaria vesca). Najčešće raste na šumskim čistinama, na sječinama, u šikarama, uz rubove šuma, na travnjacima, od nizina do gorskih područja. Rjeđe su u nas samonikle vrste zelena jagoda (Fragaria viridis), koja raste na suhim travnjacima, i visoka jagoda (Fragaria moschata, Fragaria elatior), koja raste u listopadnim šumama. Radi ukusnih plodova danas se uzgajaju mnogobrojne vrtne sorte jagode. Od šumske su jagode uzgojene npr. jagode mjesečarke (Fragaria vesca var. semperflorens), dok je ananas jagoda križanac čilske i virdžinijske jagode (Fragaria chiloensis × Fragaria virginiana). Listovi jagode te cijeli nadzemni ili podzemni dio upotrebljavaju se u pučkoj medicini. U nekih osoba male količine pojedenih plodova izazivaju jake alergijske reakcije u obliku koprivnjače (urtikarije).
