struka(e): zoologija
ilustracija
JEGULJA, Anguilla anguilla

jegulja (možda prema grč. ἔγϰελυς ili lat. anguilla) (Anguilla anguilla), riba iz por. jegulja (Anguillidae), zmijolika tijela. Nema trbušnih peraja, a repna, leđne i podrepna peraja spojene su. Sitne ljuske urasle su u sluzavoj koži. Bočna je pruga jasno uočljiva. Leđa su joj zelenkasta, smeđasta ili smeđožućkasta, a trbuh žućkast ili srebrnastobijel. Ženke narastu više od 1 m, a mužjaci su kraći. Jegulja živi u slatkoj vodi, a mrijesti se u moru (katadromna vrsta). Mužjaci se ugl. zadržavaju u moru uz obalu, i u ušćima rijeka, a ženke u gornjim dijelovima rijeka i u jezerima. Jegulja je vrlo proždrljiva; hrani se ribom i rakovima u moru, a u slatkoj vodi ličinkama kukaca, vodozemcima, crvolikim beskralježnjacima i sl. Izdržljiva je i može određeno vrijeme biti na suhome i bez hrane. Ženke postaju spolno zrele prosječno nakon 10 do 20 god., a mužjaci nakon 6 do 12. Kada postignu spolnu zrelost, jegulje u jatima odlaze u more. Tada prestanu jesti i crijevna im se šupljina začepi. Putuju u Atlantski ocean i mrijeste se u dubinama Sargaškoga mora kraj Bermuda, a vjerojatno i u Sredozemnome moru na dubini od 6000 do 7000 m. Nakon mriješćenja ugibaju. Iz jaja se izlegu ličinke prozirna i sploštena tijela, koje se znatno razlikuju od odraslih pa su dugo vremena smatrane posebnom vrstom, nazvanom Leptocephalus brevirostris. One putuju prema eur. i afr. rijekama, odakle im potječu roditelji. Put i preobrazba traju 3 godine. Jegulja je raširena u ist. Atlantiku od Skandinavije i Islanda i uz zap. obalu Afrike te u cijelome Sredozemnome moru i pripadajućim slatkim vodama. Gospodarski je važna. Lovi se cijele godine mrežama potegačama i stajaćicama, vršama, parangalom. U Jadranu se godišnje ulovi oko 2000 t. Lovi se i u rijekama Bojani, Neretvi, Cetini, Zrmanji te u Vranskome jezeru. Svježa krv jegulje otrovna je za čovjeka, ali se otrov kuhanjem ili pečenjem uništi. – Američka jegulja (A. rostrata) javlja se uz ist. obale Amerike, mrijesti se jugozapadno od mrijestilišta europske jegulje, dostiže duljinu od 1 m, a njezin ciklus razvoja traje 1 godinu. Indo-pacifička jegulja (A. marmorata) naraste do 1,8 m.

Citiranje:

jegulja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jegulja>.