TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Jerihon

ilustracija
JERIHON, neolitičke ruševine, VII. tisućljeće pr. Kr.

Jerihon (hebr. jerīḥō: Mjesečev grad) (arap. Arīhā), palestinski gradić u zapadnom dijelu doline rijeke Jordan (→ cisjordanija), sjeverno od Mrtvoga mora; 18 346 st. (2007). Najniže smješten grad na svijetu (258 m ispod razine mora). U okolici uzgoj agruma, datulja, banana, cvijeća i povrća. – Arheološki lokalitet; sustavna iskopavanja Johna Garstanga 1930–36. i Kathleen Kenyon 1952–58. iznijela su na vidjelo ostatke »najstarijega grada na svijetu«, zapravo više susljednih naselja s 22 stambena horizonta. Najdonji sloj, datiran u X. tisućljeće pr. Kr., pripada svetištu protoneolitičke natufijenske kulture, sljedeći slojevi omogućili su definiranje pretkeramičkoga neolitika. Pretkeramički neolitik A obilježavaju nastambe od ćerpiča kružna tlorisa, a cijelo je naselje okruženo kamenim bedemom kojemu je s unutarnje strane 8 m visoka kula nepoznate namjene. Naselje pretkeramičkoga neolitika B obilježavaju četverokutne kuće kojih su podovi imali vapneni premaz. Nalazi srpova, zrna žitarica, ostataka pripitomljenih životinja (koza, pas) pokazuju da su stanovnici Jerihona bili poljodjelci. Nakon određenoga prekida, život se u Jerihonu nastavio u doba keramičkoga neolitika A i B (ostatci keramičkoga posuđa). Identifikacija prapovijesnog tela (višeslojno naselje) s biblijskim Jerihonom nije dokazana; možda je biblijski Jerihon istovjetan s brončanodobnim naseljem približno iz 1200. pr. Kr., uništenim nomadskim provalama. – Oko 2300. pr. Kr. Jerihon je bio pod vlašću Amorejaca; njih su oko 1900. pr. Kr. naslijedili Kanaanci, koji su grad obnovili (nalazi stambenih, kultnih i fortifikacijskih objekata, grobni prilozi – oružje, oruđe, keramika, kućni namještaj itd.). Oko 1200. pr. Kr. bio je pod vlašću Izraelaca, koji su, prema biblijskoj predaji, u grad ušli pod Jošuinim vodstvom na putu u Obećanu zemlju. God. 587. pr. Kr. razorio ga je babilonski vladar Nebukadnezar II. Novo naselje na obali Wadi al-Quilta izgradio je u I. st. pr. Kr. Herod Veliki (amfiteatar, hipodrom, palača i gimnazij), 68. ga je razorio rimski vojskovođa, kasniji car, Tit, a u II. st. obnovio car Hadrijan. Od 325. Jerihon je bio sjedište biskupa, a u VI. st. Justinijan I. Veliki ondje je izgradio gostinjac za hodočasnike. God. 614. grad je razorio perzijski kralj Hosroe II. Parvez. Za križarskih ratova podignut je na novoj lokaciji, koja je postala jezgrom modernoga naselja. Neznatno selo u tursko doba, Jerihon je nakon 1922. postao zimsko izletište. Nakon priključenja Jordanu (1949) razvio se zahvaljujući blizini dvaju logorišta za palestinske izbjeglice; od arapsko-izraelskoga sukoba (1967) nalazio se pod izraelskom upravom. Od 1994. pod palestinskom je samoupravom.

Citiranje:
Jerihon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29050>.