TRAŽI DALJE:
STRUKE:

jezero

ilustracija
JEZERO, 1., 2. i 3. tektonsko, 4., 5. i 6. glacijalno, 7. i 8. vulkansko, 9. riječno, 10. eolsko, 11. krško, 12. laguna

jezero, udubina na kopnu ispunjena vodom koja nema izravne veze s morem. Jezera pokrivaju razmjerno malen dio kopna; obuhvaćaju oko 2,1 milijuna km² ili približno 1,4% kopnene površine (mnoga su jezera promjenljive površine). Oko 70% ukupne jezerske vode sadrže jezera Sjeverne Amerike, Afrike i Azije. Neka se velika jezera često nazivaju i morem (Kaspijsko i Mrtvo more). Po postanku jezerske zavale, jezera se dijele na tektonska (Mrtvo more, istočnoafričkih jezera, Bajkalsko, Ohridsko, Prespansko jezero), vulkanska (Kratersko jezero u SAD-u, Trazimensko jezero u Italiji), glacijalna ili ledenjačka (Ladoga, Onega, Lago Maggiore, Lago di Como, Bledsko jezero), krška (Crveno i Modro jezero kraj Imotskog i dr.), sedrena (Plitvička jezera i dr.), reliktna (Aralsko jezero, Kaspijsko jezero), riječna (tzv. mrtvaje), nastala odvajanjem riječnih meandara, i umjetna (akumulacijski bazeni hidroelektrana i dr.). Vodu jezera dobivaju od oborina, rijeka i izvora, a gube ju isparivanjem te podzemnim i površinskim otjecanjem (jezero bez odviraka naziva se zatvoreno jezero). Jezera imaju veliko privredno i prometno značenje. Kao vodeni putovi posebno se ističu Velika jezera u Sjevernoj Americi i Kaspijsko jezero. Iz slanih jezera aridnih oblasti dobivaju se različite soli (Mrtvo more, Veliko slano jezero). Jezera reguliraju vodostaj na rijekama. Iskorištavaju se za opskrbu vodom (Velika jezera opskrbljuju vodom više od 250 gradova; Vransko jezero na Cresu) i za natapanje. Mnoga se jezera ističu kao ribolovna, turistička i rekreacijska područja (Lake District u Engleskoj i dr.).

Citiranje:
jezero. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29119>.