STRUKE:

Anthologia Latina

Anthologia Latina [antolo'gi·a lati:'na] (latinski: Latinska antologija), kasnoantička zbirka latinskoga pjesništva sastavljena u sjevernoj Africi potkraj vandalskoga razdoblja (oko 530). Poznata je iz kodeksa s kraja VII. ili početka VIII. st. (Codex Salmasianus, tj. Codex Parisinus 10318) koji sadržava nešto manje od 380 pjesama. Izvorno je sadržavala dodatnih stotinjak pjesama koje su se sačuvale u druga dva rukopisa iz IX. st. Priređivačem se drži Oktavijana iz Kartage (Octavianus), čiji se proslov i pet pjesmama nalaze na početku rukopisa. Od starijih pjesnika u zbirci se nalaze kraće pjesme (većinom epigrami) Kornelija Gala, Cezara, Propercija, Terencija Vara Atacina, Marcijala, Petronija i Seneke, dočim su autori ostalih pjesničkih sastavaka manje poznati pjesnici kasnijega vandalskog razdoblja: Donat (Donatus), Kalbul (Calbulus), Koronat (Coronatus), Luksorije (Luxorius), kojemu je uvrštena 91 pjesma, Flavije Feliks (Flavius Felix), Pentadije (Pentadius), Porfirije (Porphyrius), Simfozije (Symphosius) i Tukcijan (Tuccianus) te pjesnikinja Euherija (Eucheria). Tekstovi uglavnom pokazuju tehničku virtuoznost (pjesme s akrostihom, telestihom, serpentinski i palindromni stihovi), a obuhvaćaju raznolike pjesničke vrste od »vergilijevskih« centona i »ovidijevskih« ljubavnih poslanica, preko ekfraza o ružama, zagonetaka, stihovanih natpisa i prigodnica do književno iznimno vrijednih ostvarenja poput Repozijanova (Reposianus) epilija Ljubovanje Marsa i Venere (De concubitu Martis et Veneris) u 182 heksametra, živahnog prikaza proljetne prirode u Venerinu bdijenju (→ pervigilium veneris) ili Vespine (Vespa) humoreske u 99 heksametara Parnica kuhara i pekara pred Vulkanom (Iudicium coci et pistoris iudice Volcano). Anthologia Latina snažno je utjecala na srednjovjekovno latinsko pjesništvo. Moderni izdavači obično joj dodaju pjesme iz drugih latinskih kodeksa ili pak sačuvanu epigrafiku.

Citiranje:
Anthologia Latina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2957>.