Kalnik, selo i općinsko središte 20 km sjeverozapadno od Križevaca; 287 st. (2021). Leži na visini od 359 m, u blizini Vranilca, glavnog vrha Kalničke gore. Gotička župna crkva sv. Brcka (posvećena 1518) sa zvonikom, dvije barokne kapele (1755). U blizini ruševine srednjovjekovnih gradovâ Velikog i Maloga Kalnika (XIII. st.) te dvorac Gornja Rijeka (XVII. st.). Uzgoj vinove loze i dr.; stočarstvo (govedo, svinja); kamenolom. – Na mjestu postojećega naselja (srednjovjekovna Brezovica), na lokalitetu Igrišće, pronađeno je veliko kasnobrončano nalazište polja sa žarama. Prvi se put spominje 1217. kao naselje (Bresouica), koje je 1367. Ludovik I. Anžuvinac proglasio kraljevskim gradom (Brezowycza civitas regalis). Toponim Kalnik prvi se put spominje 1217. kao zemlja (terra Kemluk), a 1243. kao utvrda Veliki Kalnik (castrum Kemluk). Bila je u posjedu kraljeva, banova, zagrebačkih biskupa te obitelji Alapić, Orehovečki (Orehoczy), Erdődy, Drašković i Keglević. Utvrda obuhvaća kompleks građevina na brdu Sveta Katarina (Sveta Katalena), sagrađenih u različitim razdobljima. Najstariji je dio sagrađen na vrhu stijene, a glavni se dio sastoji od dviju gotičkih kula i ostataka kapele sv. Katarine. Cijelom je kompleksu s južne strane dograđena stambena zgrada u XVII. st. Napušten je nakon potresa u polovici XVII. st. Na lokalitetu Koštelj, južno od Velikoga Kalnika, otkriveni su ostatci kaštela što ga je podignuo Ladislav Orehoczy, a prvi se put spominje 1685 (castellum muratum sub castro Nagy Kemlek). Kaštel je bio četverokutna građevina s unutarnjim dvorištem i zaobljenom kulom na jugoistočnom uglu. Lokalitet Mali Kalnik prvi se put spominje 1248. kao zemlja (terra minor Kemlek), a kao utvrda 1326. i 1334 (castrum minor Kemlek). Bio je u posjedu uglavnom istih obitelji kao i Veliki Kalnik. Utvrda ima oblik izdužena pravokutnika, kojemu se u istočnom dijelu nalaze ostatci unutarnje utvrde s polukružnom i četverokutnom ulaznom kulom. Napuštena je oko 1650., kada je sagrađen dvorac u Gornjoj Rijeci.
