Kampor, gradić na otoku Rabu, sjeverozapadno od grada Raba; 1030 st. (2021). Proteže se od uvale Sveta Eufemija na jugoistoku do Kamporske drage na sjeverozapadu. Uzgoj vinove loze, masline i dr.; stočarstvo (ovca, svinja, koza). Turizam; turističko naselje »Suha Punta«. – U blizini današnjega naselja, na poluotoku Kaštelina u Kamporskoj dragi, pronađeni su ostatci liburnskoga naselja gradinskoga tipa (zemljano-kameni nasip, keramika). U doba Rimskoga Carstva Kampor je bio u sastavu municipija Arbe (današnji grad Rab). Iz toga razdoblja potječu ostatci antičkih vila, središta ladanjskih i gospodarskih imanja (ime mjesta dolazi od vulgarnog latinskoga *campora: polja, prema tempora, mjesto klasični latinski campī) romanizirane aristokracije, te svetište i kipovi božice Dijane. Iz doba bizantske vladavine (VI. st.) potječe velika kasnoantička utvrda smještena na Kaštelini. U njezinu podnožju, na mjestu starokršćanske crkvice sv. Eufemije, sagrađena je prije 1237. jednobrodna romanička crkva posvećena toj svetici. Od 1445. Kampor je bio u posjedu franjevaca, koji su 1448–52. uz postojeću crkvu sagradili samostan i novu, gotičku crkvu sv. Bernardina (djelo majstora Jurja Dimitrova Zadranina). Crkva ima kasetirani oslikani strop i kor nadsvođen križnim svodom; u pokrajnjim je kapelama poliptih braće A. i B. Vivarinija (1458) i kasnogotičko drveno raspelo, a također i noviji križni put fra J. A. Testena. U samostanski kompleks uklopljena je starija crkva sv. Eufemije (spominje se već u XIII. st.). U samostanskome klaustru uređen je lapidarij (rimski natpisi, ulomci ranosrednjovjekovne plastike i gotički sarkofag za koji se ranije pogrešno smatralo da je izrađen prema želji Magdalene (Mande) Budrišić, hrvatske plemkinje podrijetlom iz Like te redovnice samostana franjevki trećoretkinja sv. Antuna Opata u Kaldancu u Rabu); samostanski arhiv i knjižnica čuvaju iluminirane kodekse i inkunabule iz XIV. i XV. st. (Kamporski psaltir). Za II. svjetskoga rata u blizini naselja nalazio se talijanski koncentracijski logor. God. 1955. podignut je memorijalni kompleks s kompozicijama u mozaiku. God. 1989., u sklopu Zavičajnoga muzeja u Kamporu, otvorena je memorijalna zbirka slikara fra J. A. Testena.
