struka(e):

kapetanija (usp. tal. capitanía). 1. Služba i područje kapetanove službe; kapetanov ured.

2. Dio sustava osmanske pogranične obrane u Bosni i Hercegovini prema hrvatskim zemljama pod austrijskom i mletačkom vlašću. Nastale u doba najvećega teritorijalnog širenja osmanske vlasti (poč. druge pol. XVI. st.), kapetanije su poslije osnivane i u unutrašnjosti zemlje radi zaštite i zatvaranja glavnih putova od granice prema središtu Bosne. Na čelu kapetanije – područje koje se često podudaralo s kadilukom, a katkad i s nahijom – stajao je kapetan kao vojni i upravni zapovjednik. Kapetanska vlast postala je nasljedna, tako da se od kapetanskih obitelji stvarao u Bosni vojno-feudalni sloj, kakva inače nije bilo u Osmanskome Carstvu. Među njima su najznamenitiji Gradaščevići u Bosanskoj Posavini, Fidahići u Zvorniku, Kulenovići i Bišćevići u Bosanskoj krajini, Firdusi u Livnu, Rizvanbegovići i Resulbegovići u Hercegovini. Iako formalno podvrgnuti veziru, bosanski kapetani, nezadovoljni politikom Porte, preuzeli su inicijativu za obranu bosanskog pašaluka od Austrije. Što je više slabjela središnja vlast, to je više jačao utjecaj kapetana u javnom životu, a time i njihova stvarna vlast, koja nije dopuštala da se dira u njihove povlastice. Zato su se kapetani oduprli reformama kada ih je Carigrad počeo provoditi. Otpor bosanskih kapetana prema Carigradu i želja za autonomijom kulminirali su u pokretu 1831–32., koji je predvodio Husein-beg Gradaščević, nasljedni kapetan Gradačca. Nakon njegova sloma, reformama 1835. ukinute su nasljedne kapetanije i zemlja je bila podijeljena na muselimluke. Nove granice uglavnom su se držale granica prijašnjih kapetanija, a za muselime su postavljeni mnogi bivši kapetani, koji su se priklonili novomu režimu.

Citiranje:

kapetanija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kapetanija>.