struka(e): |

Karakalpakstan (uzbečki Qoraqalpog‘iston, karakalpački Qaraqalpaqstan [qaraqalpaqsta'n]), autonomna republika u zapadnom dijelu Uzbekistana; 164 900 km² (37% površine Uzbekistana) s 1 680 900 st. (2011; oko 6% stanovništva Uzbekistana). Obuhvaća sjeverozapadni dio pustinje Kizilkum, jugoistočni dio ravnjaka Ustjurt (do 292 m visine) i dio Aralskoga jezera (do smanjenja površine jezera obuhvaćala je i deltu Amu-Darje). Klima je izrazito kontinentalna; srednja je temperatura siječnja –6 °C, a srpnja 27 °C. Godišnja količina oborina iznosi 75 do 100 mm. Stanovnici su Karakalpaci (32,1%, 1989), Uzbeci (32,8%), Kazasi (26,3%) i dr. Službeni su jezici karakalpački i uzbečki, a vrlo je raširen ruski jezik. Zbog znatnoga smanjenja površine Aralskoga jezera uslijed isparavanja i smanjenoga dotoka vode, pojačala se slanost tla u okolici jezera, što se, uz zagađenost velikom količinom otrovnih kemikalija iz umjetnih gnojiva i insekticida, odražava na smanjenje poljoprivredne proizvodnje (pamuk, riža, lucerna) donedavno razvijene u području nekadašnje delte Amu-Darje te ribolova na Aralskome jezeru. U sušnijim krajevima uzgajaju se ovce i deve, a u navodnjavanim poljodjelskim krajevima goveda, konji, dudov svilac i krznaši. Prehrambena i kožarska industrija; preradba pamuka. Na ravnjaku Ustjurt otkrivena su bogata ležišta nafte i plina. Glavni je grad Nukus. – Tijekom XV. i XVI. st. dovršen je proces stvaranja karakalpačke narodnosti, kojoj prvi pisani spomen datira iz XVI. st. U XVI. st. priznavali su vlast buharskih kanova, a u XVII–XVIII. st. kanova Kazahstana. Kada su 1723. područje donjega toka Sir-Darje zauzeli Džungari, Karakalpaci su se preselili u srednju Aziju. U XIX. st. bili su pod vlašću kanova Hive. Nakon 1873. stanovnici desne obale Amu-Darje došli su pod vlast Ruskoga Carstva, a oni na lijevoj obali i dalje su ostali pod državom Hiva, koja je priznala protektorat Rusije. Godine 1916. Karakalpaci su se pobunili protiv carskoga režima, ali je ustanak bio okrutno ugušen. Nakon Listopadske revolucije 1917. te pobjede Crvene armije nad protivnicima revolucije, jedan dio Karakalpaka ušao je 1918. u Turkestansku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku, a drugi u Horezm(ij)sku Narodnu Socijalističku Republiku. Godine 1925. osnovana je Karakalpačka Autonomna Oblast u okviru Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike, a 1932. pretvorena je u Karakalpačku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku, dio Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike; 5. XII. 1936., s istim statusom, ušla je u sastav Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike.

Citiranje:

Karakalpakstan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/karakalpakstan>.