struka(e):
Karas, Vjekoslav
hrvatski slikar
Rođen(a): Karlovac, 19. V. 1821.
Umr(la)o: Karlovac, 5. VII. 1858.
ilustracija
KARAS, Vjekoslav, Portret dječaka, 1852/56., Zagreb, Nacionalni muzej moderne umjetnosti
ilustracija
KARAS, Vjekoslav, Rimljanka s lutnjom, 1845-47., Hrvatski povijesni muzej

Karas, Vjekoslav, hrvatski slikar (Karlovac, 19. V. 1821Karlovac, 5. VII. 1858). Učio u radionici karlovačkoga slikara Fridrika Hamerlića (1836–38). Potporom svojega mecene Franje Kosa von Kossena i imućnih rodoljuba iz Zagreba školovao se u Italiji (Firenca 1838–41., kratko Siena i Rim 1841–47). U Rimu je isprva bio pod utjecajem nazarenaca (Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke, Marta se tuži Kristu), potom razvija vlastiti stil (Rimljanka s lutnjom, Rimska pučanka). Vrativši se u Karlovac (1848) slikao je portrete, likove i žanr-prizore iz pučkoga života (Portret Stjepka Ljuboja Lopašića, Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana). Kratko vrijeme (1849–51) bio je učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu, kada je nastao portret pjesnika Stanka Vraza. God. 1851. odlazi u Bosnu, gdje je portretirao Omer-pašu Latasa i njegovu kćer. Posljednje godine života proveo u siromaštvu u Zagrebu i Karlovcu, gdje je završio život samoubojstvom u Korani. U tom je razdoblju naslikao portrete koji se ubrajaju u njegova najvrsnija ostvarenja (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić). Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. »Prvi ilirski slikar« ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji. U Rimu se Karas bavio glazbom (svirao je flautu i gitaru), skladanjem (solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove) i pisanjem pjesama na talijanskom i hrvatskom jeziku.

Citiranje:

Karas, Vjekoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/karas-vjekoslav>.