Karipsko more

Karipsko more, dio Atlantskog oceana između Srednje i Južne Amerike te Malih i Velikih Antila; obuhvaća oko 2 754 000 km²; najveća dubina 7686 m južno od otoka Grand Cayman. S otvorenim Atlantskim oceanom vežu ga morski prolazi između otoka Velikih i Malih Antila, a s Meksičkim zaljevom prolaz Yucatán. Površinska temperatura mora kreće se od 25 do 28 °C; slanost je na površini između 35 i 36‰. Tople ekvatorske vode prodiru kroz prolaze između Malih Antila u Karipsko more, dopiru do prolaza Yucatán i ulaze u Meksički zaljev. Amplituda plimnoga vala od 0,3 do 3,7 m. Dno dubokomorskih dijelova Karipskoga mora pokriveno je crvenom glinom, globigerinskim i vapnenim muljem. Biljni i životinjski svijet pripadaju cirkumtropskoj zoni. Za faunu su karakteristične ribe poletuše (Exocoetus volitans). Veliku prometnu važnost dobilo je Karipsko more otvaranjem Panamskoga kanala (1914), iskorištavanjem velikih ležišta nafte (Venezuela, Trinidad i Tobago, Kolumbija) te razvojem turizma (krstarenje). Glavne su luke Maracaibo i La Guaira (Venezuela), Cartagena i Barranquilla (Kolumbija), Puerto Cortés (Honduras), Willemstad (Nizozemski Antili), Port of Spain (Trinidad i Tobago), Santiago de Cuba (Kuba) i dr.

Citiranje:
Karipsko more. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 5. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30520>.