Kavkaz (rus. Кaвкaз [kafka's]), kraj između Crnog i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Na sjeveru mu se granica pruža Kumo-maničkom udolinom, a na jugu se podudara s državnim granicama Gruzije i Armenije prema Turskoj te Armenije i Azerbajdžana prema Iranu (rijeke Ahurjan i Araks). Obuhvaća oko 440 000 km². Dijeli se na Sjeverni Kavkaz, koji obuhvaća Veliki Kavkaz s Predkavkazjem (sjeverne padine Velikoga Kavkaza do Kumo-maničke udoline), i Zakavkazje, južno od dolina rijeka Rioni i Kura, a ono obuhvaća Mali Kavkaz i Armensko gorje. Kavkaz je etnički vrlo šarolik; naseljuju ga Rusi, Azerbajdžanci, Gruzijci, Armenci, Oseti i druge manje skupine. Zbog klimatskih razlika (suptropska do umjereno kontinentalna klima) poljoprivredna je proizvodnja raznolika; žitarice uspijevaju u Predkavkazju, pamuk i industrijske biljke u dolini Kure, a sredozemno voće i povrće, čaj i duhan u porječju donjega toka rijeke Rioni (Kolhidska nizina). Na planinskim pašnjacima razvijeno je ovčarstvo. Duž tokova rijeka izgrađene su mnoge hidroelektrane. U području Kavkaza nalaze se ležišta nafte i plina, kamenog ugljena, ruda željeza, mangana, molibdena, cinka i dr. Radi zaštite prirode osnovano je više nacionalnih parkova (Kavkaski, Teberdinski i dr.). Uz obalu Crnoga mora i u Predkavkazju nalaze se mnoga odmarališta i kupališta.
