TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Kent

Kent, grofovija u jugoistočnoj Engleskoj; 3738 km², 1 832 300 st. (2017). Ravničarski kraj s osamljenim brežuljcima (North Downs) između ušća Temze i Doverskih vrata. Znatne šumske površine. Uzgajaju se pšenica, zob, ječam, krumpir i krmno bilje. Voćarski (osobito jabuke i trešnje), povrtlarski i ovčarski proizvodi namijenjeni su uglavnom londonskomu tržištu. Ribarstvo. Industrija papira, kemikalija, strojeva, cementa, keramičke robe, opeke; rafinerije nafte (Isle of Grain). Glavni je grad Maidstone, a ostali su veći gradovi Canterbury, Dover, Folkestone, Ramsgate, Gillingham, Chatham. Trajektne veze s europskim kopnom (iz Dovera za Calais i Dunkirk i dr.). Istoimena upravna jedinica (bez konurbacije Medway, koju čine gradovi Gilingham, Chatham, Rochester, a koja joj administrativno ne pripada) obuhvaća 3545 km² s 1 554 636 st. (2017). – Kent je bio naseljen već od paleolitika. Polovicom I. st. pr. Kr. započeo je prodor Rimljana koji su na obali Kenta (latinski Cantium) izgradili luke i vojna uporišta: Dubrae (Dover), Regulbium (Reculver), Rutupiae (Richborough), Lemanae (Lympne). Polovicom V. st. Juti i Sasi osnovali su kraljevstvo, kojemu je prvi vladar bio Hengist. Za vladavine kralja Ethelberta (560–616) nastao je prvi poznati zakonik pisan nekim germanskim jezikom, a započelo je i pokrštavanje. Uslijedile su višestoljetne borbe kentskih kraljeva s vladarima susjednih država (od polovice VIII. st. Kentom je vladala Mercia, od IX. st. Wessex). Nakon normanskog osvajanja Engleske 1066., Kent je postao grofovija. U XI. st. osnovan je ondje pomorski savez gradova (→ cinque ports). Radi obrane je u XVI. st. podignuto više obalnih utvrda, a vojno značenje Kenta u obrani Britanije bilo je istaknuto za napoleonskih ratova i u II. svjetskom ratu.

Citiranje:
Kent. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31210>.