struka(e): |

Kerala, savezna država u jugozapadnoj Indiji; 38 863 km², 33 387 677 st. (2011). Proteže se duž Malabarske obale do rta Comorina. Šumom pokriveni ogranci Zapadnih Gata (više od 2000 m) dopiru do prostranog obalnoga pojasa. Glavne su obradive površine nizinska područja, presječena mnogim vodenim tokovima. Uzgoj kokosova oraha, riže, čaja, tapioke, šećerne trske, kave, papra i dr. Stočarstvo. Priobalne vode obiluju ribom. U obalnome pojasu iskorištavaju se bogate naslage pijeska. Industrija proizvodi ulje, tekstil, umjetno gnojivo, šećer, cement i dr. Kerala daje najveći dio ukupne indijske proizvodnje kaučuka. Šume su bogate skupocjenim drvom (tikovina, ebanovina, građevno drvo). Kerala ide u red najgušće naseljenih indijskih država (859 st./km²), s najnižim brojem nepismenih (6,1%, 2011). Upravno je središte Thiruvananthapuram (prije Trivandrum). Glavna je luka Kochi (prije Cochin). Jezik je malajalamski. – Od III. do I. st. pr. Kr. u južnoj Indiji je postojala, uz države Čola (Chola) i Pandija (Pāndya), dravidska država Kerala koja je preko svojih luka posredovala u pomorskoj trgovini s Fenicijom, Sirijom, Egiptom, Rimom i Kinom. Nakon dolaska arapskih trgovaca, u VII. i VIII. st. širio se islam. Od 1498. pojavili su se u obalnim krajevima Portugalci, a od 1663. potisnuli su ih Nizozemci, koji su zauzeli Kochi. Veći dio države bio je pod vlašću vladara države Bidžapur (Bijapur) i Misore (Mysore, danas Karnataka). Od 1792. Kerala je bila pod kolonijalnom upravom Britanaca. Sastavni je dio neovisne Indije od 1947. nastao spajanjem kneževina Travancore i Kochi.

Citiranje:

Kerala. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kerala>.