TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kibernetika

kibernetika, skupni naziv niza teorijskih disciplina i praktičnih postupaka koji se primjenjuju pri upravljanju i vođenju složenih sustava. Naziv je (od grč. ϰυβερνάω: upravljam, kormilarim) uveo američki matematičar Norbert Wiener (1894–1964) u djelu Kibernetika (Cybernetics, 1948). Baveći se tijekom II. svjetskog rata problemima vođenja letjelica, došao je na zamisao da obradbu informacija u elektroničkim napravama usporedi s misaonim procesima u ljudskome mozgu pa je predložio opće okvire za jedinstvenu teoriju koja obuhvaća ponašanje kako ljudskih bića tako i strojeva. Model sustava koji se pritom razmatra (kibernetički sustav) sastoji se od triju cjelina: podsustava osjetila kojima se prikupljaju informacije o trenutačnom stanju sustava, podsustava u kojem se iz prikupljenih informacija trenutačno stanje uspoređuje sa željenim stanjem i tako utvrđuje razlika (pogrješka) i podsustava koji utječe na ponašanje sustava tako što smanjuje nastale razlike. U takvu je sustavu ostvarena povratna veza kao osnovica stabilnoga djelovanja svih sustava. Primjerice, kada čovjek želi dohvatiti neki predmet, tada postoji povratna veza koja obuhvaća vid, misaoni proces u mozgu i poticaj mišićima koji pokreću šaku prema predmetu. Zatvaranjem očiju, ta će se povratna veza prekinuti i postupak dohvaćanja predmeta bit će otežan. S obzirom na to da je stvaranje i pretvorba informacija osnovica djelovanja takvih sustava, sastavnim dijelom kibernetike smatra se i teorija informacija, koju je razradio američki inženjer i znanstvenik Claude Shennon. S vremenom se pokazalo da je početna zamisao o jednoj sveobuhvatnoj teoriji upravljanja i vođenja bila previše optimistična. Tim se problemom danas bave mnoge znanstvene discipline koje se velikim dijelom oslanjaju na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije, dok se naziv kibernetika uglavnom rabi za komparativne studije ljudskoga živčanoga sustava i artefakata informacijske i komunikacijske tehnologije. Cjeloviti informacijski prostor ostvaren globalno umreženim računalima popularno se naziva kibernetičkim prostorom (engl. Cyberspace), a u znanstvenofantastičnoj literaturi naziv kiborg (od kibernetički organizam) upotrebljava se za hipotetsko čovjekoliko biće kojemu su dodani umjetni organi ili cijeli dijelovi tijela.

Citiranje:
kibernetika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31381>.